Možemo ima plan za obrazovni sustav: Veće plaće, građanski odgoj i zdravija hrana

Govoreći o dijelu programa koji se odnosni na rano i predškolsko obrazovanje, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje kandidatkinja u VII. izbornoj jedinici Iva Ivšić istaknula je da je potrebno promijeniti sustav politike plaća.

"Potrebno je učiniti ulazne plaće većima i povećati taj rast plaća odgojno-obrazovnih radnika u osnovnom i srednjim školama te osigurati jednake plaće za jednak rad u svim dječjim vrtićima u svim regijama", kazala je Ivšić na konferenciji za novinare. Istaknula je da sustav treba biti usmjeren na skrb o fizičkom i mentalnom zdravlju djece.

Jedna od mjera je uvođenje novog modela vrednovanja postignuća te novog modela selekcije za prelazak u druge razine obrazovanja. Taj novi model, odnosno podlogu za taj novi model uzet će iz okvira za vrednovanje procesa ishoda obrazovanja koji je nastao u sklopu inicijative za kurikularnu reformu. 

Foto:HINA/Lana Slivar Dominić

Žele uvesti građanski odgoj

Na nejednakosti u obrazovanju Možemo planiraju utjecati kroz niz mjera koje će dugoročno učiniti dvije godine obvezne u sustavu ranog i predškolskog odgoja obrazovanja, zatim dugoročno produljiti trajanje osnovne škole na devet godina, uvesti i integrirati produženi boravak u sustav osnovnog obrazovanja i u svim školama uvesti jednosmjensku nastavu.

Planiraju zadržati obrazovne sadržaje u strukovnim školama, uvesti građanski odgoj i obrazovanje kao obavezni predmet u sve škole u Hrvatskoj te u sve škole i vrtiće uvesti zdravu i lokalno proizvedenu hranu kroz program zelene javne nabave.

Predstavljajući stranački program obrazovanja koji se odnosi na znanost i visoko obrazovanje, kandidatkinja Možemo u I. izbornoj jedinici Marija Brajdić Vuković kazala je da pet dubljih prioriteta.

"Prvi je naravno ulaganje, drugi je reorganizacija sustava, treći je rad u sustavu kao poželjan rad, četvrti prioritet je povezan sa visokoškolskim sustavom kao pravičnim sustavom te peti je visoko obrazovanje i znanost kao zapravo zelene institucije i kao model u društvu", istaknula je.

Što se tiče ulaganja u znanost i visoko obrazovanje, žele da se ono izrazito poveća na 3,5 posto BDP-a i to 2,5 posto u znanosti i jedan posto u visokom obrazovanju.

Foto:HINA/Lana Slivar Dominić

Treba smanjiti broj visokih učilišta

Govoreći o reorganizaciji, između ostalog, Brajdić Vuković navela je da je potrebno provesti funkcionalnu organizaciju i smanjiti broj visokih učilišta, promisliti o studijskim programima na način da oni odražavaju većinu svjetskih znanstvenih polja i disciplina, međutim kvotno, primjereno i kvalitetno.

Kod prioritetne točke pravičnosti navela je osnivanje osnivanje ureda za pravičnost koji bi razmatrali kako uključiti što više marginaliziranih ranjivih skupina iz društva u visoko obrazovanje te bi to radili u suradnji sa srednjoškolskim ustanovama.

Benčić najavila oštre korake za zaštitu blokiranih građana: 'Zabranit ćemo prodaju...'

Damir Bakić osvrnuo se na pitanje programskih ugovora, kojih, kaže,  još uvijek nema godinu i pol od donošenja novog zakona. Među ostalim, istaknuo je da je jako važno u te programske ugovore upisati kriterije i parametre kako će se financirati pojedini fakulteti, jer broj studenata ne može biti jedini parametar.