Mostovac na debati priznao da je Beroš napravio nešto dobro: Odmah mu odgovorila Kekin

Na sučeljavanju su raspravljene broje teme, uključujući pitanje čekanja na dijagnostičke preglede, odnos između privatnog i javnozdravstvenog sustava, zdravstvena zaštita pacijenata s rijetkim bolestima, cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja...Ćelić je kazao da je tu više faktora. "Liste čekanja su svugdje prisutne. U svim analizama imamo dvije stavke - jačanje zdravstvene infrastrukture, a druga su ljudi. Ako  imate dovoljan broj medicinskih timova, možete pridonijeti smanjenju listi čekanja", a Goluža je kazao kako tu postoje dvije metode.

"Intervente mjere da bi se postojeće liste smanjile, a druge su mjere koje treba napraviti na organizaciji sustava da se one ne bi ponavljale. One su krajnja posljedica. Prvo treba motivirati zdravstvene radnike za rad izvan redovnog radnog vremena i za rad vikendom. Treba se uključiti struka, preusmjeravati pacijente... U Hrvatskoj je dobro da hitni bolesnici zapravo nemaju liste čekanja", kazao je. 

Kekin je istaknula da je netko poslao pacijente na liste čekanja i tu je ključ problema. "Liste čekanja moramo rješavati tamo gdje nastaju. One nastaju jer imamo zapuštenu primarnu zdravstvenu zaštitu. Jačanje primarne zdravstvene zaštite je prva stvar, druga je jačanje preventivnih programa", zaključila je, a Haj Barakat je naglasio da je veći problem administracijski dio.

FOTO: HINA/Dario Grzelj

'Ne možete u današnjem sustavu onemogučiti privatno zdravstvo'

"Nekada svi mi osjećamo kao da smo liječnici i pacijenti na jednoj strani, a administracija na drugoj. Nije svaka lista čekanja podjednaka. Treba napraviti nešto na tragu onoga što smo imali prije, a to su prioritetne liste", zaključio je. Ćelić je rekao da  smo za vrijeme Covid-a vidjeli da je sustav održiv i otporan. "Proces zdravstvene reforme je proces koji se događa. Ne možete u današnjem sustavu onemogućiti privatno zdravstvo", kazao je Haj Barakat.

Goluža je zatim istaknuo da hrvatski javnozdravstveni sustav ima takav potencijal da niti jedna privatna ustanova ne može parirati ako se sustav vodi na odgovarajući način, gdje će interes građa biti primarni interes onog tko upravlja sustavom. A Kekin je poručila Ćeliću kako je jako važno da ne tvrde da su se odlično nosili s Covid krizom.

"Umrlo je 18 tisuća građana. Također, mislim da se ne treba hvaliti kakva je onkološka skrb u Osijeku kada je prije tjedan dana bila vijest da je pokvaren aparat za zračenje. Kada plaćate u javni sektor, to ostaje građanima.  Ljudi odlaze u privatne poliklinike, plaćaju preglede i događa se da, kada se vrate liječniku u javno zdravstvo, ti dokumenti nisu prihvaćeni", kazala je HDZ-ovcu.

FOTO: HINA/Edvard Šušak

Komentirali privatno i javno zdravstvo

Goluža je kazao kako je to nedopustivo. "Sve privatne ustanove imaju odgovarajuće akreditacije, provode se inspekcije. Mislim da ćemo takvim pristupom samo duplicirati pretrage, to nije dobro", zaključio je. Haj Barakat je rekao kako za vrijeme pandemije dva mjeseca nisu dobili plaću. "Mi smo u jeku Covid krize, kao bolnica, odlučiti postati Covid bolnica. Dva mjeseca puna nismo dobili plaću jer su nas iz HZZO-a obračunavali po učinku", kazao je.

Rekao je da je entuzijazam liječnika nešto što je nosilo krizu. "Nemam nikakav problem s privatnim zdravstvom, ali novac koji se daje HZZO-u ne može ni jednom lipom završiti kod privatnika", poručio je. Ćelić je zatim upitao da ga zanima što pacijent misli da ako neka osoba treba čekati šest mjeseci na magnet i dobije termin za 15 dana za privatnu polikliniku."Da se razumijemo, ne favoriziram privatni zdravstveni sustav. Zalažem se za jasno odvajanje privatnog od javnog i da novac, što je moguće više, bude ulagan u bolnicu u Našicama, u KBC Zagreb i širom Lijepe naše", kazao je Ćelić.

Posebna se pozornost pridaje zdravstvenoj zaštiti djece s rijetkim bolestima. Hrvatska je skupljala novac za liječenje. Do kada građani moraju financirati liječenje djece, a država o tome ne vodi brigu jedno je od pitanja na što je Ćelić odgovorio da ne bi rekao da država ne vodi brigu. "Na 10 tisuća stanovnika, pet osoba ima rijetku bolest. Ako pogledamo spinalnu mišićnu trofije, gdje je izdvojeno više od 90 milijuna eura za lijekove oboljelih, onda bi mogli zaključiti da se itekako vodi računa o tome. Humanitarne akcije se češće organiziraju u siromašnijim zemlja. Želim vjerovati da nikome u Hrvatskoj neće biti potrebno organizirati akcije, ukoliko se radi o lijeku za koji postoji službena medicinska indikacija i ukoliko je to odobreno od agencije za lijekove", kazao je. 

FOTO: HINA/Admir Buljubašić

Oporbeni sudionici ipak pohvalili neke HDZ-ove poteze

Goluža je na to pitanje rekao da je Vlada napravila pozitivan iskorak po tom pitanju, to se ne može osporiti. "Riječ je vrlo diferentnim bolestima i takvi se problemi ne mogu rješavati na senzacionalistički pristup. Dao bi prostor struci, da vidi optimalno rješenje. Međutim, u svakom slučaju, potaknuo bi ljude koji imaju probleme da aktivno rade, udruže se u udruge. Riječ je o enormnim iznosima", objasnio je.

Kekin je kazala da imamo sredstva koja imamo i da ona nisu beskonačna. "Ako ih ne trošimo racionalno, neće ostati za one koji nemaju alternativu. Liječimo skupo i loše. Imamo jako loše otkrivanje bolesti u ranoj fazi. Onda ljude liječite kada je liječenje skupo i neefikasno. Nama ljudi umiru od bolesti koje su se mogle spriječiti. Ne samo da bi se spasili životi, nego bi racionalizirali troškovi zdravstvenog sustava", kazao je. 

SDP-ov Haj Barakat kazao je kako je u ovom mandatu po pitanju posebnih bolesti napravljen je iskorak. "Treba biti pošten i reći da je napravljeno, ali ključ je da bi mogli napraviti još više kada bi radili uštedu". Na pitanje kako motivirati primarnu zdravstvenu zaštitu, Ćelić je rekao da primarna zdravstvena zaštita nakon Domovinskog rata nije bila atraktivna mladim liječnicima koji su željeli raditi unutar bolničkog sustava. "Razlike u plaćama su bile značajne, danas su koeficijenti ujednačeni. Treba privući mlade ljude da ostanu tamo", kazao je. 

FOTO: HINA/Zvonimir Kuhtić

Istaknuli negativne strane struke

Goluža je rekao da kako je bilo previše vrludanja i kako se nije znalo u kojem smjeru treba ići. "Ukinuli su staž, obezvrijedili pripremu mladog čovjeka. Posljedica je ova situacija koju imamo. Sretna okolnost je što imamo jake udruge liječnika i neka pametna administracija bi koristila iskustva tih ljudi. Treba povećati plaće, treba zanimanje učiniti atraktivnijih tako da imaju mogućnost usavršavanja, treba ih rasteretiti administrativnog posla", kazao je.

Dodao je i da administrativni posao ne smiju raditi liječnici, nego administratori. "Mladim liječnicima treba usaditi ljubav prema struci, trebaju raditi s pacijentima, a ne ih staviti među papire, to je podcjenjivanje mladih ljudi", zaključio je Goluža, a Kekin je otrkila kako joj se jedan stariji gospodin požalio da je u godinu dana promijenio šest liječnika obiteljske medicina. "Ne ostaju godinu, dvije, nego ostanu dva, tri mjeseca. Struka je obezvrijeđena. To je jedina specijalizacija u kojoj ljudi mogu raditi bez specijalizacije. Šaljemo poruku da je ta struka manje vrijedna, to se događalo i s plaćama", kazala je. 

Trenutno stanje u zdravstvu je loše, ma što Beroš pričao: DP-ovac iznio prijedlog

Haj Barakat ukazao je na po njemu veliki problem. "Primarna je kičma društva. Moja supruga je ginekolog u primarnoj, deset godina imala je najveću ambulantu primarne po broju pacijenata i njezina je plaća iznosila 7800 do 8300 kuna. Pitao sam kada je red da pređe u koncesiju. Istodobno je moja županija imala šest domova zdravstva, šest direktora, šest šefova pravnih službi... To se sve trebalo plaćati, umjesto da se taj novac usmjerio u naše kolege", zaključio je.