Most je pogriješio u dva koraka: Prva opcija je da su marionete, druga nije ništa bolja

Uz potencijalno kriminalni aspekt, možda važniji je politički krak priče koji upućuje na dva možebitna zaključka: prvi je da zastupnici Mosta selektivno i nekritički u javni diskurs stavljaju narativ koji služi ostvarivanju privatnog interesa jedne osobe, pravdajući se borbom protiv korupcije, čime koriste političku poziciju u svrhu koja nije javni već njihov politički interes.

Drugi je da su, vjerojatno nesvjesno, postali nečija marioneta u puno kompleksnijem strateškom repozicioniranju na energetskoj karti jugoistočne Europe, navodi dnevnik. Činjenica da je Hrvatska, prvenstveno zahvaljujući svom geografskom položaju, nakon Putinove invazije na Ukrajinu i uvođenja zapadnih sankcija na ruske energente postala zanimljiv partner zapadnim silama.

Realizacija LNG terminala na Krku, kao i naftovodni sustav s izvorom u morskoj luci postali su hrvatski adut u energetskom preslagivanju i prilika da uslijed miješanja karata naša država zauzme značajniju poziciju nego li je imala do nedavno. Uslijed tog preslagivanja i očekivane hrvatske inicijative, Mađarska se našla u poziciji da izgubi svoju dugogodišnju dominaciju.

Foto: HINA/Edvard Šušak

Prikrivena lobiranja

U tom kontekstu valja postaviti i pitanje jesu li hrvatska politička scena i njeni akteri postali podložni prikrivenim utjecajima i lobiranjima. Međutim, nije INA jedina točka u kojoj se isprepliću hrvatski i mađarski poslovni interesi, a polje sukoba značajno se proširilo nakon početka rata u Ukrajini i velike energetske krize koja je zahvatila Europu, do jučer ovisnu o ruskim energentima.

HDZ-ovac protiv Troskota: 'Ovo nema veze s Fimi medijom, ali ima s Mostovom aferom iz 2016.'

Nakon što je PPD Pavla Vujnovca u studenom prošle godine zbog sankcija ruski plin zamijenio američkim, ključne mađarske kompanije počele su gubiti bitku u plinskom biznisu. Desetogodišnjim zakupom kapaciteta na LNG terminalu PPD je Mađarima, prema grubim procjenama, iz džepa izbio 36 milijardi eura prometa, pišu novinari Večernjeg lista Mislav Šimatović i Mateja Šobak.