Mlinar i Damjanović priznali krivnju za trgovanje informacijama i nagodili se, Rajiću djelomična uvjetna kazna

Igor Mlinar je, prema sporazumu s USKOK-om, osuđen na djelomičnu uvjetnu kaznu od dvije godine zatvora, od čega će 10 mjeseci provesti iza rešetaka, a ostatak kazne od 14 mjeseci na slobodi ukoliko u idućih pet godina ne počini novo kazneno djelo. Uz to, Mlinar, koji je osuđen zbog organiziranja i vođenja zločinačkog udruženja, mora platiti i 400.000 kuna sporedne novčane kazne i 8000 kuna sudskih troškova.

Branko Damjanović je, zbog primanja mita, sporazumno osuđen na 11 mjeseci zatvora uvjetno na četiri godine, a izrečena mu je i sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti ili djelatnosti u državnim ili javnim ustanovama u razdoblju od pet godina. Damjanović, također, mora platiti i 7000 kuna sudskih troškova.

Krajem siječnja s USKOK-om su se nagodila petorica Mlinarovih i Damjanovićevih suoptuženika, među kojima i prvooptuženi Vladimir Rajić koji je, prema sporazumu, osuđen na djelomičnu uvjetnu kaznu od godine i pol zatvora, s time da će osam mjeseci provesti iza rešetaka, dok mu je ostatak zamijenjen uvjetnom kaznom od 10 mjeseci, uz rok kušnje od pet godina.

Uz to, Rajić odlukom suda mora platiti i novčanu kaznu od 400.000 kuna te 40.000 kuna troškova sudskog postupka.

Poduzetnici Damir Ivić i Stipe Barišić Moljac su također priznali krivnju te su obojica uvjetno osuđeni na po 10 mjeseci zatvora uz rok kušnje od tri godine.

Također, krivnju su priznali i bivši direktor u INA-i Josip Petrović te osječki poduzetnik Željko Biloš koji su uvjetno osuđeni na po osam mjeseci zatvora uz rok kušnje od tri godine svaki.

Uz Rajića, Ivića, Barišića, Petrovića, Biloša, Mlinara i Damjanovića, zbog dilanja povjerljivim informacijama optuženi su policajci Vjekoslav Drnić, Andrea Kožić, Marko Svalina, Tomislav Jerkić, Slavica Perko, Selma Abadžić i Anita Zorko koja je prije početka suđenja priznala krivnju pa je osuđena na uvjetnu kaznu.

Slučaj ugrozio neke od najvažnijih tajnih istraga prošlog desetljeća

Cijeli slučaj koji je, po riječima bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića u čije je vrijeme pokrenut, ugrozio neke od najvažnijih tajnih istraga, počeo se rasvjetljavati nakon što su u rujnu 2012. zbog curenja informacija iz tajnih istraga uhićeni policajci Drnić i Svalina, pripadnik posebnog policijskog odjela za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK).

Tužiteljstvo tvrdi da su Rajić i Mlinar još 2010. došli na ideju da od policajaca izvlače informacije koje su kasnije prodavali zainteresiranima, dok bi policajce, osim novcem, 'namirivali' građevinskim materijalom, plastičnim operacijama pa čak i obećanjima o napredovanju u službi.

USKOK u optužnici potvrđenoj iz trećeg pokušaja navodi da su, prema dogovoru Rajića i Mlinara, Drnić i Krpina od Svaline tražili da im, uz odgovarajuću nagradu, dostavlja podatke o osobama koje su pod kriminalističkim istraživanjima i tzv. posebnim dokaznim radnjama, ali i transkripte razgovora te sudske naloge na temelju kojih su se provodile posebne dokazne radnje.

Podatke koje nisu mogli dobiti preko Svaline navodno su nabavljali od ostalih osumnjičenih policajaca iz Službe gospodarskog kriminaliteta, Ravnateljstva policije ili PNUSKOK-a.

U razotkrivanju lanca korumpiranih policajaca koji su prodavali službene podatke USKOK je snimio sate telefonskih razgovora, a navodno su, među ostalim, 'na tržištu' bile informacije o Ivi Sanaderu, Milanu Bandiću, Hrvoju Petraču, narkobiznisu, kao i osjetljivim slučajevima poput afera u HAC-u.