Mišljenje stručnjaka: 'Ispit zrelosti je spremnost preuzimanja odgovornosti kao odrasle osobe i nije štetan za zdravlje'

Neki od njih, uz obvezna tri predmeta, državnu maturu pišu iz još nekoliko predmeta čiji su rezultati potrebni za upis baš na fakultet za kojeg smatraju da je njihov životni izbor. U svemu tome, stres je postala njihova svakodnevica, a nije zaobišla ni roditelje i staratelje.

S obzirom na činjenicu da su ovogodišnji maturanti još uvijek tzv. Covid generacija, a mnogi od njih iskusili su i potrese, oni još uvijek ne mogu reći da su svoje srednjoškolsko obrazovanje završili bez stresa, trzavica pa čak i nervoze zbog navedenih događaja koji su, priznali to ili ne, ipak ostavili traga na svakome od nas. Stoga nas je zanimalo je li način na koji se održava državna matura preveliki stres za mlade ljudi koji su pri kraju svog srednjoškolskog obrazovanja?

FOTO: Pixabay

'Ispiti visokog rizika'

Na portalu 7Dnevno kontaktirali su nekoliko institucija i stručnjaka, među kojima i Polikliniku za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Iz Poliklinike su odgovorili da "zbog prekapacitiranosti njihovih stručnjaka, nisu u mogućnosti odgovoriti na pitanja".

Odgovor smo dobili od prof. Vinka Filipovića, ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).

Evo što nam je rekao.

"Polaganje ispita državne mature je neupitno značajan događaj u životu srednjoškolaca. To su ispiti visokoga rizika kojima se ne ispituju samo obrazovna postignuća učenika na kraju srednjoškolskoga obrazovanja nego je to ujedno i ispit zrelosti na kraju jednog životnoga perioda. Samim time oni mogu biti izvor stresa za pojedine učenike, no doživljaj stresa je individualan i svi učenici ne doživljavaju ove ispite na jednak način. Završni ispiti na kraju srednjoškolskog obrazovanja imaju jasnu svrhu i provode se u većini razvijenih zemalja stoga ne bismo mogli donositi generalizirane zaključke o tome da su ovi ispiti izvor stresa za sve mlade ljude koji ih polažu", rekao je Filipović.

Mogli bismo se složiti da je doživljaj stresa individualan i da ga svi ne doživljavaju na isti način, no ne možemo se oteti činjenici da je većina učenika u stanju neizvjesnosti jer smatraju da neće dobro napisati ispite.

Filipovića smo upitali treba li se promijeniti način polaganja državne mature kako bi se smanjio štetni utjecaj na zdravlje učenika?

Odgovorio je da se sam način polaganja ispita državne nature u ovome trenutku ne bi trebao mijenjati jer ne postoje indikatori koji bi ukazivali na to da je utjecaj polaganja ispita državne mature štetan po zdravlje učenika.

"Svim, uvjetno rečeno, ‘rizičnim skupinama pristupnika’ kojima bi ovi ispiti potencijalno uvjetovali dodatni stres omogućeno je pisanje ispita s prilagođenom ispitnom tehnologijom kako bi se njihovi uvjeti pisanja optimizirali i izjednačili s onima ostalih učenika. Zaključno, ne bismo bili skloni interpretirati utjecaj polaganja ispita državne mature na zdravlje učenika kao štetan", istaknuo je.

FOTO:  HINA/Zvonimir Kuhtić

Neka čudna pravila

No, sam način polaganja je vrlo stresan, na ispite državne mature učenici ništa ne smiju nositi, isključivo mogu ponijeti vodu, a sa bočice se mora skinuti etiketa, ne smiju nositi ručni sat ni nakit, trebaju se strogo pridržavati pravila i uputa jer u suprotnom "padaju ispit". Postoji još niz nekih čudnih pravila koji dodatno stresiraju kandidate. Čini se kako ti ispiti sve manje izgledaju kao ispit zrelosti, a sve više kao primjerice ispitivanje u policiji.

Prema Filipovićevim riječima, pravila na državnoj maturi koja se provodi na nacionalnoj razini godišnje uključuje oko 30.000 pristupnika.

"Ona su neizbježna kako bi se osigurala pravednost, transparentnost i objektivnost ispita. Prema definiciji, držana matura se provodi u isto vrijeme, na jednak način i pod jednakim uvjetima stoga su pravila na njenoj provedbi nužna. Postoji čitav niz situacija i okolnosti u svakodnevnom životu u kojima se trebamo ponašati prema određenim pravilima, bilo da su implicitno ili eksplicitno određena pa državna matura po tome nije ništa drugačija. U konačnici, odnos prema pravilima na ispitima državne mature kao standardiziranom načinu ispitivanja ukazuje na spremnost na preuzimanje odgovornosti za vlastite postupke kao odrasle osobe", rekao je.

Zanimalo nas je i što misli o nacionalnim ispitima u 8. razredu osnovne škole te onih koje moraju pisati učenici već u 4. razredu osnovne škole. Stavlja li se time dodatni pritisak na djecu i njihovo mentalno zdravlje?

Ravnatelj NCVVO-a je istaknuo kako nacionalni ispiti u osnovnoj školi nisu ispiti visokoga rizika, a učenici pišu ove standardizirane ispite kako bi dobili objektivan uvid u to koliko su savladali pojedine obrazovne ishode te kako bi se mogli donositi zaključci o ostvarenosti tih ishoda na nacionalnoj razni. Dodao je da ukoliko je učenicima, a i roditeljima, dobro objašnjena svrha nacionalnih ispita tada razloga za dodatni pritisak na učenika ne bi trebalo biti. Nacionalni ispiti su koncipirani tako da ispituju temeljna znanja iz svih relevantnih predmeta koje je svaki učenik na kraju jednog obrazovnog procesa trebao steći u većoj ili manjoj mjeri, zaključio je Filipović.

FOTO: Pixabay

'Prilagođena matura za učenike sa zdravstvenim teškoćama'

Kako bismo stekli objektivan uvid u to je li državna matura zaista stresna ili nije, upitali smo Ivanu Bubanj, spec. školske i adolescentne medicine iz Služba za školsku i adolescentnu medicinu, NZZJZ "Dr. Andrija Štampar".

"U sustavu školstva razlikujemo učenike sa zdravstvenim teškoćama od onih koji nemaju zdravstvene teškoće. Učenicima sa zdravstvenim teškoćama, kod kojih se može očekivati i pogoršanje osnovne bolesti uslijed stresa, omogućujemo prilagodbu ispitne tehnologije na ispitima državne mature. Cilj prilagodbe je očuvati zdravstveno stanje u ispitnoj situaciji te dati jednaku priliku za postizanje svog punog potencijala, kao i kod zdravih učenika. Ukoliko učenik do sada nije imao zdravstvene teškoće, a one ipak nastanu u periodu održavanja ispita državne mature, moguće je promijeniti prijavljene ispite", rekla je doktorica Bubanj.

Unatoč tome, stres ostavlja posljedice i na potpuno zdrave ljude, a maturanti su uglavnom mladi ljudi od 18 godina, među kojima su neki i mlađi, a samim time i maloljetni, ako su završili trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, ali su odlučili ići na Ispit zrelosti. Doktoricu smo upitali kako to sve na njih djeluje.

Odgovorila nam je da kroz cijelo svoje osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, učenici su izloženi stresu prilikom provjera znanja. Prema psiholozima, određena razina stresa je dobra jer nam pomaže u razvijanju strategija za suočavanje sa stresom te podiže motivaciju i ambiciju da postignemo što bolji rezultat. I kasnije, po završetku školovanja kada se sadašnji maturanti nađu na tržištu rada, bit će izloženi svakodnevnom stresu. Doktorica Bubanj je istaknula kako stručne službe škole u suradnji sa školskim liječnicima rade na osnaživanju učenika i nošenju sa stresom, kao i prepoznavanjem učenika s povećanim rizikom.

No, napor i način na koji se održava državna matura stres je i za roditelje.

"Državna matura, ali zapravo danas i cijelo školovanje, predstavlja stres i za učenike i za roditelje. S roditeljske strane poticanje redovitog učenja od nižih razreda osnovne škole (za razliku od 'kampanjskog' stila kojeg učenici vole), poticanje vremena za odmor od učenja, kao i uključivanje u izvannastavne aktivnosti, pomažu u razvijanju organizacijskih sposobnosti, kao i u nošenju sa stresom. Roditelji su najveća podrška djeci te je najbitnije da budu uz njih i u trenucima kada je teško ili ne ide sve po planu. U sklopu Službe za školsku i adolescentnu medicinu djeluje Savjetovalište za teškoće učenja i teškoće adaptacije u koje se mogu besplatno uključiti učenici osnovnih i srednjih škola, kao i studenti", naglasila je.

Svima je poznato kako se mijenjao školski kurikulum, a obrazovni sustav prošao je i još uvijek prolazi određenu preobrazbu. Stoga se postavilo logično pitanje treba li nešto promijeniti i u odvijanju državne mature?

FOTO: Unsplash

I prije mature postojala je matura

Doktorica Bubanj je istaknula kako je državna matura prvi put provedena šk. godine 2009/2010.

"Samo kao podsjetnik, i prije uvođenja državne mature, također je postojalo polaganje mature, kao i prijemni ispiti koji su također predstavljali stres za maturante. Znalo se dogoditi da dva fakulteta imaju prijemni ispit u isto vrijeme, na isti datum, s čime je bila smanjena mogućnost izbora fakulteta, a što se današnjim polaganjem državne mature ne može dogoditi. S obzirom da su za vrijeme trajanja COVID-19 pandemije uvjeti polaganja državne mature bili prilagođeni pandemiji, povratkom u ‘normalne’ uvjete ta se pravila čine stroga, međutim, srednje škole pripremaju maturante tijekom cijele školske godine za samu maturu, upoznaju ih s pravilima na državnoj maturi, kao i samoj proceduri prijave u sustav i izbora fakulteta. Također, putem društvenih mreža maturanti imaju mogućnost brze razmjene informacija o pravilima za organizaciju ispita", naglasila je.

Za kraj, i nju su smo upitali je li dobra ideja da učenici u osnovnim školama pišu nacionalne ispite i već u svojim nježnim, ranim godinama dolaze u stresne situacije?

Odgovorila je da Nacionalni ispiti predstavljaju objektivan sustav praćenja rada škola s ciljem utvrđivanja postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompeticijama.

"Druga je godina provođenja nacionalnih ispita te u tom periodu, kroz rad u ambulanti školske medicine, učenici se nisu žalili da su pod povećanim pritiskom zbog nacionalnih ispita, većinom zato što uspjeh na ispitu do sada nije imao utjecaj na školski uspjeh", zaključila je Ivanu Bubanj, spec. školske i adolescentne medicine iz Služba za školsku i adolescentnu medicinu, NZZJZ "Dr. Andrija Štampar".

*Tekst je nastao u okviru projekta "Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.