Mirovinska reforma krenula u postupak e-savjetovanja

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić u više je navrata isticao kako je cilj Vlade odlazak u mirovinu sa što duljim stažem, pri čemu će i mirovine biti veće.

Vlada spremna izaći s kompromisnim prijedlogom

U javnu raspravu bit će upućen sadašnji prijedlog paketa mirovinske reforme, a moguće izmjene bit će usuglašene do slanja zakona u Hrvatski sabor, što se očekuje kroz mjesec dana, najavio je ministar u ponedjeljak nakon razgovora sa sindikalnim predstavnicima.    

Poručio je kako je Vlada spremna izaći s kompromisnim prijedlogom. "Iznijeli smo određeni paket kojeg smo smatrali kompromisnim, sindikati su iznijeli paket koji mijenja koncept odlaska u mirovinu sa 67 godina i prijevremenog umirovljenja", dodao je Pavić.

Još ćemo jedni i drugi malo razmisliti i svakako ćemo se naći, pokazali smo da imamo volje za pregovore i socijalni dijalog, a bitno je da smo taj proces odradili prije puštanja prijedloga u javnu raspravu, rekao je Pavić.

Prijedlog cjelovite mirovinske reforme ima za cilj dugoročnu održivost mirovinskog sustava, pa osim produljenja radnog vijeka do 67. godine života od 2031. godine donosi oštriju penalizaciju prijevremenog umirovljena, te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili prijeći u 1. mirovinski stup.

Izjednačavanja dobi za starosnu mirovinu žena i muškaraca

U cilju jačanja održivosti mirovinskog sustava, predlaže se ubrzavanje izjednačavanja dobi za starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce, i to povećanjem dobi za po četiri mjeseca godišnje, počevši od 1. siječnja 2019. godine sve do kraja 2026. godine.

Od 1. siječnja 2027. godine izjednačili bi se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce na 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Od 1. siječnja 2028. godine dob za žene i muškarce počinje se podizati za šest mjeseci godišnje do 1. siječnja 2031., od kada bi i žene i muškarci ispunjavali uvjete za starosnu mirovinu s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Predlaže se ubrzavanje i izjednačavanje dobi i mirovinskog staža za žene u odnosu na muškarce za prijevremenu starosnu mirovinu, tako da se dob i mirovinski staž potrebni za prijevremenu starosnu mirovinu povećavaju za četiri mjeseca godišnje od 1. siječnja 2019. do kraja 2026. godine.

Od 1. siječnja 2027. godine uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce je 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Nakon toga podiže se dob za žene i muškarce za po šest mjeseci godišnje, te će od 1. siječnja 2031. godine trebati navršiti 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu.

Destimuliranje kasnijeg odlaska u mirovinu

Za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu nakon navršene dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu za osiguranike koji imaju 35 godina mirovinskog staža povećava se polazni faktor sa sadašnjih 0,15 posto na 0,34 posto po mjesecu.

Kako bi se destimulirao raniji odlazak u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, a uzimajući u obzir prosječno trajanje života korisnika, činjenicu da se ona duže koristi, da se važeće normativno rješenje smanjenja nije pokazalo razmjerno pogodnostima zbog ranijeg odlaska u mirovinu, te da djeluje destimulativno na kasniji odlazak u mirovinu, predlaže se primjerenije umanjenje prijevremene starosne mirovine.

Propisuje se linearno umanjenje od 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 4,08 posto po godini do maksimalno 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.

Smanjenje je trajno i ne ovisi o navršenom mirovinskom stažu u trenutku odlaska u mirovinu, stoji u predloženim zakonskim izmjenama.

Objavljeni prijedlozi izmjena pet zakona

Na portalu e-savjetovanja objavljeni su prijedlozi izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.

Za sudjelovanje u savjetovanjima treba kreirati kreirati korisnički račun, a postupak registracije objašnjen je korak po korak. Na adresu elektroničke pošte korisnik će dobivati obavijesti s temom i kratkim opisom savjetovanja, datumom do kojega se može sudjelovati u savjetovanju i izravnom poveznicom na savjetovanje.

I bez kreiranja korisničkog računa mogu se pregledavati sva objavljena savjetovanja, pristigli komentari, objavljena informiranja te izvješća o provedenim savjetovanjima.