MINISTRICA DIVJEK PORUČILA 'Svoje domoljublje nismo stavljali nekome na nos, nego smo radili'

"Mi nismo imali potrebu stavljati na nos nekome svoje domoljublje, nego smo domoljublje dokazivali tako da smo bili ovdje, da smo radili i da smo se borili za budućnost naše djece i mladih ljudi", naglasila je Divjak na konferenciji za novinare.

Osvrčući se na ono učinjeno na mjestu ministrice, rekla je kako su u Ministarstvu dali priliku onima koji su najvrjedniji, "a to su djeca i mladi".

"Tu u Međimurju smo uvijek imali podršku za reformske procese u obrazovanju i ulaganju u znanju te da stručni ljudi na ustrajan, argumentiran način vode reforme u Hrvatskoj", istaknula je.

Dokazujemo se strukom, radom i zalaganjem, a ne ideološkim prijeporima

Divjak je pritom zahvalila međimurskom HNS-u koji je, kaže, otvorio taj prostor. Zahvalila je i svima u Međimurju na podršci da se može dokazati strukom, radom i zalaganjem, "a da sa strane ostavimo ideološke prijepore".

Vjeruje kako je u protekle tri godine znala prepoznati inicijative koje su dolazile sa sjevera zemlje, pa su pored redovitih ulaganja obrazovnog i znanstvenog sustava imali rekordna ulaganja u Međimursku županiju.

"Gotovo 200 milijuna kuna u tri godine, a izdvajam projekt izgradnje škole u Pribislavcu gdje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja većinski financijer s 80 posto" kazala je i navela da je u toj školi od 300 učenika njih 189 romske nacionalne manjine.

Pohvalila se i s preko 10 milijuna kuna ulaganja u opremanje informatičkih kabineta, kupnjou opreme za nastavnike i učitelje, ulaganje u sportske školske dvorane, a kruna je ulaganje u Tehničku školu Čakovec.

"Ulažemo 80 milijuna kuna iz dva EU fonda za razvoj novih programa i dogradnju infrastrukture", istaknula je Divjak. Od ulaganja u znanost i visoko obrazovanje navela je i 56 milijuna kuna za studentski dom, metalsku jezgru i centar za napredne tehnologije održivog razvoja pri Međimurskom veleučilištu.

Naglasila je kako su prepoznali potrebe te da se puno radi na tom području, "ali puno toga je pred nama poput projekta cjelodnevne nastave koji bi trebao biti financiran iz EU sredstava u razdoblju od 2021. do 2027.".

Cjelodnevnom nastavom učenici bi sve naučili u školama, bez instrukcija

"Učenici bi tada sve naučili u školama u kojima bi bili od 8 do 15 sati, a poslijepodne i do 17 sati. Na taj način bi osigurali sigurnost i bolje uvjete, ali i oslobodili roditelje da plaćaju instrukcije ili da rade s djecom poslije škole" istaknula je Divjak.

Govoreći o provjeri diploma u sustavu obrazovanja kazala je kako je u godinu i pol provjereno preko 75.000 isprava od kojih su, nažalost, 63 bile krivotvorene. U cijelom procesu je nađeno puno administrativnih prepreka, ali je bilo i otpora, zaključila je i dodala kako je to bila vrlo konkretna antikorupcijska mjera.