hrvatski kvalifikacijski okvir

Ministarstvo znanosti osiguralo 100 milijuna kuna za zanimanja IV. industrijske revolucije

Autor

rj/h

Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) osiguralo je 100 milijuna kuna za reformu postojećih ili izradu novih studijskih programa i programa cjeloživotnog učenja sukladno metodologiji Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO) za zanimanja IV. industrijske revolucije, istaknula je u srijedu ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

14.03.2018. u 16:13
Ispiši članak

Ministrica Divjak i državna tajnica Branka Ramljak predstavile su u srijedu na konferenciji za novinare u multimedijalnoj dvorani MZO-a javni poziv za dostavu projektnih prijedloga "Provedba Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira na razini visokog obrazovanja" u vrijednosti od 100 milijuna kuna. Za taj proces unaprjeđivanja kvalitete obrazovnoga sustava i jačega povezivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada Europski socijalni fond (ESF) osigurao je 85 posto novca, a nacionalno sufinanciranje je 15 posto.

65 posto prvašića radit će u poslovima za koje danas ne znamo ni da postoje

Govoreći o važnosti ovih projektnih prijedloga "za zanimanja IV. industrijske revolucije", ministrica Divjak spomenula je da će, po procjenama Europske komisije, čak 65 posto djece koja sada počinju osnovnoškolsko obrazovanje raditi u zanimanjima koja danas ne postoje, a procjena je i da će u budućnosti za 90 posto poslova trebati barem neka razina digitalne pismenosti.

Objasnila je kako je protok informacija od poslodavaca do studijskih programa, uzimajući u obzir i sva istraživanja koja nam daju 'ulaz' u ono što će se u budućnosti tražiti na tržištu rada, sadržaj ovih projekata i programa za koje se dodjeljuje 100 milijuna kuna, te dodala da su oni povezani i s relevantnim visokim obrazovanjem kao jednim od četiriju iskazanih ciljeva MZO-a.

Ministrica je istaknula da se u godišnjem izvješću Europske komisije o provedbi reformi u Republici Hrvatskoj, posebno traži da Hrvatska razvije mehanizme koji će omogućiti usklađivanje potreba tržišta rada i visokog obrazovanja, odnosno studijskih programa i vještina koje se razvijaju u visokom obrazovanju.

Divjak je podsjetila kako je istraživanje provedeno prošle godine na globalnoj razini u 137 zemalja o povezanosti visokog obrazovanja s potrebama poslodavaca, pokazalo da je Hrvatska na 112. mjestu što pokazuje da naši poslodavci percipiraju da hrvatsko visoko obrazovanje nije usklađeno s kompetencijama koje se traže na tržištu rada. Osim toga, dodala je, u izvješću se apostrofira i važna činjenica, koja je i nama poznata, da oko trećina svih studenata u Hrvatskoj koji se upisuju na visoka učilišta, upisuju programe ekonomije i prava što, ocijenila je, također stvara određeni disbalans na tržištu rada.

Na novinarsko pitanje koje su to potrebe tržišta u budućnosti, ministrica je odgovorila kako su one trenutačne vidljive na Hrvatskome zavodu za zapošljavanje, ali da se u perspektivi može reći da su to zanimanja iz STEM područja.     

Visoka učilišta mogu prijaviti jedan projekt i biti partner na više projekata

Državna tajnica Branka Ramljak objasnila je da visoka učilišta mogu na javni poziv prijaviti jedan projekt, ali mogu biti partner na više projekata. Projekti će se financirati u iznosu od milijun kuna do četiri milijuna kuna, a trajat će od dvije do tri godine.

Posvjedočila je da se na tome vrijednom natječaju sustavno radilo oko godinu i pol dana, te ocijenila kako ministarstvo time ostvaruje i svoju ulogu jer je zadaća ministarstva, osim da osigura što jednostavniju i učinkovitiju legislativu za cijelu obrazovnu vertikalu, i projektno financiranje.

Ramljak je pozvala visoka učilišta da svojim projektima pridonesu usklađivanju s potrebama tržišta rada što je, podsjetila je, dio nacionalnoga programa reformi, a usvojila ga je i hrvatska Vlada. Pozvala je i poslodavce da, s obzirom na to da se u odnosu na europske zemlje zapravo nalazimo na začelju po usklađenosti studijskih programa s potrebama tržišta rada, u sinergiji s visokim učilištima, donesu nove ishode učenja koji će studentima omogućiti da na kraju školovanja budu konkurentni na tržištu rada.

Izvijestila je da će javni poziv biti otvoren do 4. lipnja ove godine, a info dani bit će održani na visokim učilištima u Splitu, Osijeku, Rijeci i Zagrebu. 

Stephen Hawking bio je inspiracija mnogima, probio je barijere zadanoga

Ministrica se osvrnula i na vijest o smrti istaknutoga britanskog znanstvenika fizičara Stephena Hawkinga za kojega, istaknula je, "možemo reći da je Newton i Einstein današnjega doba, a ako bismo htjeli to izreći u hrvatskim okvirima onda je on sigurno Ruđer Bošković današnjega doba". 

"Osim puno znanstvenih otkrića, kreativnih i inovativnih uvida u razumijevanje i postanak svemira koje je Hawking dao svijetu, svojim je životom, kao osoba s visokim invaliditetom, pokazao kako netko u zadanim zahtjevnim životnim prilikama i nedaćama nije samo vrhunski znanstvenik već je svojim životom bio inspiracija drugim znanstvenicima i učenicima koji žele nastaviti ili razviti svoju znanstvenu karijeru", rekla je Divjak.

Ministrica je istaknula kako je njoj osobno i njezinim suradnicima važno da učenicima i studentima omoguće uvid u rad i život znanstvenika poput Hawkinga koji uspijevaju probiti barijere svakodnevnoga života.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.