OTPORNE BAKTERIJE NA GODINU USMRTE 700.000 LJUDI

Ministarstvo zdravstva pozvalo na racionalno korištenje antibiotika

Autor

lub/h

Ministarstvo zdravstva u utorak je otpornost bakterija na antibiotike istaknulo kao jedan od najvećih javnozdravstvenih problema koji na godinu usmrti 700.000 ljudi u svijetu te je pozvalo građane i liječnike na racionalnu primjenu antibiotika, posebno u zimskim mjesecima.

19.11.2019. u 14:02
Ispiši članak

"Neprimjerena uporaba antibiotika nosi veliki rizik i veliki je problem suvremene medicine i čovječanstva. Svi zajedno pokušajmo učiniti da se što manje poseže za antibioticima tamo gdje im nije mjesto, odnosno da se ne daju kada nema apsolutne indikacije za antibiotik", poručio je ministar zdravstva Milan Kujundžić na konferenciji za novinare u sklopu obilježavanja Europskog dana svjesnosti o antibioticima i Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima.

Otpornost bakterija usporediva s klimatskim promjenama

Na konferenciji je istaknuto da je otpornost bakterija javnozdravstveni problem usporediv s klimatskim promjenama. Tako je opterećenje otpornim bakterijama, koje se pojavljuju među europskim stanovništvom, jednako opterećenju gripe, tuberkoloze i AIDS-a zajedno. 

U zimskim mjesecima učestalo se javljaju infekcije gornjih dišnih puteva koje najčešće uzrokuju virusi. Iako antibiotici ne djeluju na viruse, u zemljama s neracionalnom potrošnjom antibiotika u zimskim mjesecima počne rasti i njihova potrošnja, što se bilježi i u Hrvatskoj. Jedini način borbe protiv tog problema je edukacija građana i zdravstvenih radnika, složili su se stručnjaci.

Javna kampanja u Hrvatskoj usmjerena je na edukaciju odraslih i djece, a jedna od poruka je da se prehlada, gripa te ostale virusne bolesti najčešće liječe čajem, medom, limunom i odmorom, a nikako antibioticima. 

O otpornosti bakterija na antibiotike medicina ozbiljno govori već 30-ak godina, ali je slabije predstavljeno javnosti, ističe ministar Kujundžić.

U znanstveno-stručnim krugovima već se duže najavljuje simbolična "kuga", koja će se čovječanstvu dogoditi oko 2040. ili 2050. godine zbog rezistentnih bakterija jer farmakologija ne može tako brzo i učinkovito pratiti nove oblike otpornih bakterija, što predstavlja izazov za čovječanstvo i medicinu, pojašnjava. 

U Europi je prošle godine uslijed infekcija uzrokovanih otpornim mikroorganizmima preminulo 33.000 ljudi, u svijetu oko 700.000, a procjenjuje se da će ta brojka za 20 do 30 godina doseći i 10 milijuna smrti godišnje. 

"Što se više troše antibiotici, time je i rezistencija bakterija u toj populaciji i zajednici veća", rekla je predsjednica Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike pri Hrvatskoj akademiji medicinskih znanosti Arjana Tambić Andrašević.

Osim štetnih bakterija, antibiotici uništavaju i dobre bakterije koje se prirodno nalaze u organizmu te među njima nastaju mutantne otporne na antibiotike, koje dolaze do izražaja tek kad "zalutaju" tamo gdje im nije mjesto, najčešće tijekom bolničkog liječenja, tumači. Taj rizik dovodi u pitanje daljnji napredak medicine.

Hrvat prosječno jednom na godinu popije kuru antibiotika

Hrvati antibiotike koriste otprilike koliko i prosječan europski građanin, što znači da prosječno jednom godišnje popije jednu kuru antibiotika. To je previše, tvrdi Tambić Andrašević, jer ozbiljne bakterijske infekcije koje se trebaju liječiti antibioticima nisu tako česte. 

Neke od razloga prečestog korištenja antibiotika vidi u njihovoj povoljnoj cijeni i manjem broju štetnih posljedica u odnosu na druge lijekove, ali i pritisku na liječnike koji zatim popuštaju pacijentima. 

Puno infekcija, prvenstveno dišnog sustava, su samoograničavajuće, traju pet dana i treba biti strpljiv, što nije u kulturi današnjeg čovjeka koji nema vremena pristojno odbolovati, tvrdi Tambić Andrašević. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.