REAGIRANJE NA ŠKORINE I MLINARIĆEVE IZJAVE

Ministarstvo branitelja: Zakon o civilnim stradalnicima dug je države prema nevinim žrtvama Domovinskog rata

Autor

bl

Gostujući na N1 televiziji, čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro i zastupnik u Hrvatskom saboru Stipo Mlinarić komentirali su Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, iznoseći pritom niz neistina na koje je reagiralo Ministarstva hrvatskih branitelja.

21.06.2021. u 19:28
Ispiši članak

"Imamo zakon o civilnim žrtvama rata koji moramo progurati, moramo ljudima otkriti što to jest. Imamo trgovinu čistu", izjavio je Škoro, a da očito nije ni pročitao prijedlog Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata koji se usudio komentirati i opstruirati, pokušavajući obmanuti hrvatsku javnost kako će temeljem toga Zakona prava ostvariti oni za koje ovaj zakon nije ni rađen niti predviđen.

Mlinarić pak tvrdi kako je prijedlog Zakona pročitao od prvog do zadnjeg slova. No umjesto o odredbama Zakona, on govori o nepostojećim mirovinama. Apsolutno je neistinito da se ovim prijedlogom Zakona reguliraju mirovinska prava civilnih stradalnika, kao i to da će temeljem ovog Zakona 8000 agresora i neprijateljskih vojnika ostvariti bilo kakva prava, kamoli mirovinu od 3400 kuna, kako besramno i sustavno tvrde prvo(z)borci Domovinskog pokreta. 

Civilni invalidi iz Domovinskog rata kao osnovno pravo mogu ostvariti osobnu invalidninu u rasponu od 114 do 3824 kune, ovisno o statusu i stupnju oštećenja organizma. Procjenjuje se do 2500 novih korisnika statusnih prava u punoj primjeni Zakona, među kojima su invalidi te članova obitelji smrtno stradalih i nestalih civila. 

Mlinarić tvrdi kako je sramotno da se tek sada donosi zakon koji će obeštetiti civilne žrtve i roditelje poginule djece, istovremeno navodeći kako su civilne žrtve već obeštećene zakonom iz '92 godine, iz čega proizlazi kako nema potrebe za donošenjem novog Zakona, ali i da očito ni on nije iščitao ili razumio ovaj Zakon. 

Žalosno je da takva izjava dolazi od saborskog zastupnika, a još žalosnije da kao hrvatski branitelj i stradalnik Mlinarić otvoreno ne podržava civilne stradalnike iz Domovinskog rata, čime pokazuje da ne cijeni njihovu žrtvu i ne priznaje im pravo na priznanje pa makar ono bilo i samo moralno, što će za mnoge s obzirom na protok vremena i biti, a mnogi nažalost ni to nisu doživjeli.

Civilne žrtve iz Domovinskog rata kao žrtve velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku do sada nisu prepoznate niti vrednovane onako kako to zaslužuju. I zato je Ministarstvo hrvatskih branitelja 2017. godine pokrenulo proces izrade zakona kojim se definira tko su civilne žrtve Domovinskog rata i koja prava mogu ostvariti, kao i tko status i prava iz Zakona neće moći ostvariti.

Sada kada civili stradalnici napokon očekuju okončanje ovog dugotrajnog postupka, javnost, a posebice hrvatske branitelje, pokušava se dovesti u zabludu kako novi Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata otvara mogućnost da agresori i neprijatelji, kao i njihovi pomagači ostvare prava po ovom Zakonu. Čak štoviše, da se Zakon radi njih i donosi. 

Neistina je da je taj Zakon 'trgovina da se ljudima koji su u Domovinskom ratu granatirali hrvatske građane i gradove osigura mirovina tako što će dobiti određena prava zakonom o civilnim žrtvama rata', kako Škoro zaključuje, pokušavajući dezinformirati javnost. Istina je upravo suprotna. 

Kao što smo u više navrata isticali te u Zakonu jasno i precizno definirali - pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Hrvatsku, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja, ne mogu ostvariti statuse i prava iz ovoga Zakona. To nije moguće ni prema važećem zakonu, a novim je prijedlogom još jasnije propisano. 

'Treba postojati registar, kao registar branitelja koji je sada javan, tako i registar onih ljudi koji su sudjelovali u vojnim i paravojnim postrojbama s druge strane. Bilo bi to vrlo jednostavno napraviti', mudro zaključuje Škoro. 

Da informiramo Škoru koji uporno pokušava dezinformirati javnost, 'registar branitelja' odnosno Evidencija hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata nije javno dostupna već više od tri godine. Kao što neće biti ni Evidencija civilnih stradalnika iz Domovinskog rata. I ne zato da bismo nešto skrivali od hrvatske javnosti, jer je uvid u evidencije moguć na traženje službenih tijela pa ako netko ima saznanja o bespravnom korištenju bilo kakva prava, ima ne samo mogućnost nego i obvezu to prijaviti nadležnim tijelima RH. 

Da bi se utvrdilo tko može, a tko ne može ostvarivati statuse i prava iz ovog Zakona, koristit će se svi raspoloživi resursi i podaci institucija Republike Hrvatske, a činjenice za ostvarivanje prava utvrđivat će se kroz upravni postupak na temelju dokumentacije izdane isključivo od nadležnih tijela Republike Hrvatske. 

Napominjemo kako ni u dosadašnjoj praksi nije bilo poteškoća s utvrđivanjem zapreka za pripadnike, pomagače ili suradnike neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija te ih stoga ne može biti ni primjenom novog Zakona, gdje je ta odredba još preciznije definirana. 

Upravo su se civilni stradalnici Domovinskog rata na samom početku izrade ovog Zakona jasno izjasnili kako nikada ne bi sudjelovali u izradi niti bi podržali zakon koji bi omogućio ostvarivanje prava onima koju su izvršili agresiju na Hrvatsku. I dok se neki pitaju zašto baš sada donosimo Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, civilni stradalnici se pitaju – zašto tek sada. 

Znaju li Škoro i Mlinarić da postoje civilni stradalnici koji ni nakon 25 godina od završetka rata nisu ostvarili svoja prava zbog zapreka koje će ovim Zakonom biti otklonjene? To se ponajprije odnosi na roditelje poginule djece koji zbog zaposlenja ili mirovine nisu mogli ostvariti pravo na invalidninu i obitelji nestalih civila koje nisu mogle ostvariti prava ako nisu proglasili nestalog člana obitelji umrlim. 

Prijedlog zakona predvidio je i niz drugih rješenja kojima se poboljšava socio-ekonomski status civilnih stradalnika i prate potrebe ove populacije. Izrađen je uz opsežne analize, temelji se na načelima pravde, društvene solidarnosti i odgovornosti, a nadasve na vrijednostima za koje su se borili hrvatski branitelji u Domovinskom ratu.

'Ja ne znam tko je granatirao hrvatske građane i gradove', rekao je Škoro, navodeći da se Domovinski pokret bavi ozbiljnim temama. Mi znamo da on ne zna tko je granatirao hrvatske građane i gradove, a upravo zbog te činjenice sramotno je da tako neozbiljno komentira Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata koji su, između ostaloga, žrtve toga granatiranja. 

Taj zakon će u materijalnom aspektu zasigurno imati učinka, no puno je važnija moralna satisfakcija koju civilni stradalnici zaslužuju, izraz zahvalnosti i priznanje njihove žrtve u Domovinskom ratu. 

To je dug države prema nevinim žrtvama, odgovor na potrebu i obavezu rješavanja još uvijek neriješenih pitanja iz Domovinskog rata, kao i zadovoljavanja pravde prema svima čiji su životi ugrađeni u temelje suverene i neovisne Hrvatske. 

Podsjećamo kako je ovaj prijedlog Zakona nastao u suradnji s predstavnicima civilnih stradalnika prema kojima imamo odgovornost za dobiveni mandat. Naše smo obećanje ispunili, na što smo iznimno ponosni, a sada očekujemo i potporu većine zastupnika u Hrvatskom saboru. 

Stoga pozivamo sve saborske zastupnike da podrže ovaj zakon, kako bi pravnu sigurnost koju je ova Vlada pružila hrvatskim braniteljima i osobama nestalim u Domovinskom ratu pružili i civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata. 

A oni koji će glasati protiv neka ne zaborave da je to glas protiv hrvatskih civilnih stradalnika i žrtava, glas protiv onih koji nisu napustili svoje domove i svoju domovinu onda kada je to bilo najpotrebnije, glas protiv onih koji su hrvatskim braniteljima bili najveća motivacija u obrani i oslobađanju naše domovine", stoji u priopćenju Ministarstva branitelja.

 


 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.