JEDAN OD DIJALEKATA HRVATSKOG JEZIKA

Ministar Grlić Radman uputio prosvjednu notu Srbiji zbog uvođenja bunjevačkog jezika u službenu uporabu

Autor

bkk/h

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je u četvrtak da inicijativa uvođenja bunjevačkog jezika u službenu uporabu u Subotici "nije u duhu dobrosusjedskih odnosa" i pozvao srbijanska nadležna tijela da preispitaju svoju odluku. 

04.03.2021. u 16:47
Ispiši članak

Vijećnici Skupštine Grada Subotice usvojili su u četvrtak, uz protivljenje predstavnika DSHV-a, Odluku o pristupanju promjeni Statuta Grada, čime je pokrenuta procedura uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na teritoriju grada.

Toj se inicijativi oštro protive Demokratska stranka Hrvata Vojvodine (DSHV), Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a prema stajalištu hrvatskoga veleposlanika u Srbiji Hidajeta Biščevića, prijedlog je zakonski i pravno neutemeljen.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je u i prosvjednu notu srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova preko hrvatskog veleposlanika. 

"Bunjevački govor nije jezik, on pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, jedan je od dijalekata hrvatskog jezika. I Bunjevci u Mađarskoj su podetnička skupina i oni se služe i nazivaju svoj jezik hrvatskim, a bunjevački je dakle jedan od dijalekata", rekao je Grlić Radman novinarima nakon sjednice vlade. 

MVEP je u prosvjednoj noti upućenoj u utorak naveo da "pokretanje takvih inicijativa ne bi pridonosilo daljnjem unaprjeđenju i jačanju bilateralnih odnosa između dviju država, a to nije niti u skladu niti u duhu standarda EU-a niti dobrosusjedskih odnosa" a time bi se i prekršile obveze iz bilateralnih i međunarodnih sporazuma o pravima manjina, istaknuo je Grlić Radman. 

MVEP je pozvao nadležna tijela Srbije da preispitaju svoju odluku, a Grlić Radman se u srijedu čuo i sa šefom srbijanske diplomacije Nikolom Selakovićem i rekao da će se ponovno čuti vjerojatno već sutra. 

Prema zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma Srbije, jezik nacionalne manjine uvodi se u službenu uporabu ako je broj pripadnika te nacionalne manjine na teritoriju jedinice lokalne samouprave najmanje 15 posto, a Bunjevaca je u Vojvodini tek nešto više od devet posto. 

"Ovo nije u skladu sa statutom, već određeni politički akt", rekao je hrvatski ministar. 

Zaštita radnika migranata 

Grlić Radman izvijestio je i o točkama sa zatvorenog dijela sjednice. 

Europska komisija podignula je prošle godine tužbu protiv Austrije pred Sudom EU-a zbog diskriminacije stranih radnika u visini isplaćenih dječjih doplataka, a Hrvatska je u listopadu prošle godine Sudu EU-a "podnijela zahtjev za intervenciju u potpori zahtjeva EK, tužitelja u predmetu".

Prema zakonskim izmjenama u Austriji, stranci i državljani Unije zaposleni u Austriji primaju umanjeni dječji doplatak ako im djeca ne žive u Austriji.

Prema EK, to zakonodavstvo nije u skladu s propisima EU-a jer država ne može smanjiti doplatke na osnovi toga što članovi obitelji zaposlenog žive izvan te zemlje.

U siječnju ove godine, Sud EU-a je odobrio intervenciju Hrvatske, a intervencijski podnesak MVEP je izradio sa Središnjim državnim uredom za demografiju i mlade, rekao je Grlić Radman. 

Hrvatska podržava tužbe Komisije protiv Austrije jer su zakonskim izmjenama te zemlje "hrvatski radnici migranti, kao i radnici migranti iz ostalih članica EU-a dovedeni u neravnopravni položaj glede primitaka na ime obiteljskih davanja i stjecanja socijalnih i poreznih olakšica", istaknuo je hrvatski ministar. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.