Ministar Božinović: Za uspješan odgovor na sigurnosne izazove ključna je koordinacija

Ministrov govor donosimo u cijelosti: 

"Nalazimo se u Splitu, jednom od najljepših gradova na Mediteranu, koji je Dioklecijan s razlogom, nakon ratovanja i osvajanja, izabrao da baš ovdje pronađe mir i izgradi svoju palaču.

Zbog svoje ljepote i povijesne vrijednosti, Dioklecijanova je palača još 1979. godine uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine. A na tom su popisu i Dubrovnik, NP Plitvička jezera, Eufrazijeva bazilika u Poreču, stari grad Trogir, Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku, Starogradsko polje na Hvaru – da dalje ne nabrajam.

Vrijednost tih kulturnih dobara, od kojih je svaki pojedinačno znak naše bogate tradicije, obvezuje nas da za nju brinemo i pokušamo je zaštiti od svih mogućih ugroza i nepogoda – kako onih sigurnosnih, tako i onih često teško predvidljivih prirodnih katastrofa kao što su požari, poplave i potresi.

Prošle, 2017. godine klimatske promjene pojačale su učinak vremenskih nepogoda u Europi, ali i u cijelom svijetu, što je rezultiralo duljom požarnom sezonom, intenzivnijim šumskim požarima, a to je, nažalost, značilo gubitke ljudskih života, uništenje imovine i kulturne baštine, a imalo je i negativne posljedice na gospodarstvo, posebice poljoprivredu i šumske djelatnosti.

Brojke su neumoljive: u Europi je 2017. godine više od 200 osoba izgubilo život, izgorjelo je više od milijun hektara šuma (u RH 86.558 ha), u potresima 2016. i 2017. godine u Italiji stradali su cijeli gradovi kao i njihova kulturna baština, države članice Europske unije od 1980. godine izgubile su više od 360 milijardi eura zbog posljedica vremenskih nepogoda, a samo u Portugalu u 2017. godini izravna gospodarska šteta od šumskih požara iznosila je oko 600 milijuna eura...

Uz sve navedeno, Europa i svijet pamte u tom razdoblju i terorističke napade i gubitke koje su nam oni donijeli.

Europa je složna i jedinstvena u borbi protiv terorizma, ali Europa je jednako tako složna i spremna pružiti odgovore na izazove požara, poplava i potresa pružanjem aktivne pomoći prema načelu jedinstva i solidarnosti.

Prošlu godinu i Hrvatska će pamtiti kao jednu od najtežih i operativno najzahtjevnijih protupožarnih sezona u posljednjih nekoliko desetljeća.

Takva protupožarna sezona na vidjelo je iznijela neke do sada zanemarivane probleme, ali nas je takva sezona prisilila na detaljnu raščlambu, analizu sustava i postojećih resursa, a kroz otklanjanje uočenih nedostataka učinila nas je odgovornijim dionicima sustava civilne zaštite.

Jedna od važnijih pouka, i dodatno uložen napor, svakako je i novo-uspostavljeni Centar u Divuljama i Stožer za provedbu mjera sigurnosti tijekom turističke sezone u Zadru.

Naime, od sredine svibnja ove godine, samo 10-ak kilometara od Splita, u Divuljama smješteno je novo Operativno vatrogasno zapovjedništvo koje predstavlja suvremeno opremljenu i logično organiziranu koordinacijsku točku.

Zapovjedništvo okuplja sve elemente sustava domovinske sigurnosti, sadrži opremu za prijenos slike i prikaz svih relevantnih informacija u realnom vremenu kako bi omogućio izravnu komunikaciju svih odgovornih tijela na terenu (MUP-a, MORH-a, DUZS-a, vatrogasne zajednice, Hrvatskog Crvenog križa, Hrvatske gorske službe spašavanja, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu).

Ministarstvo unutarnjih poslova, kao jedno od krovnih tijela sustava zaštite i spašavanja, itekako je svjesno kako je za uspješan odgovor na sigurnosne izazove ključna koordinacija, te smo prije dva mjeseca u području oko Divulja održali međuresornu vježbu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti 'SIGURNOST 18 - LIVEX'.

U toj vježbi sudjelovali su svi relevantni nacionalni dionici i jedan modul slovačkih vatrogasaca. Sudjelovanjem 50 slovačkih vatrogasaca u ovoj vježbi, napravili smo važan iskorak u smjeru interoperabilnosti našega sustava sa sustavima drugih država članica EU-a i kroz razmjenu iskustava potvrdili dodatnu snagu na razini Europske unije.

Spomenuli smo slovačke vatrogasce koji su zajedno s hrvatskim snagama sudjelovali u velikoj i složenoj terenskoj vježbi LIVEX, pa je idealan trenutak spomenuti i slovačke policajce kao i policajce iz još 17 država koji i ove godine, nastavljaju dugogodišnje uspješno sudjelovanje u originalno hrvatskom projektu Sigurna turistička sezona.

Imajući u vidu upravo sigurnost turista koji posjećuju Hrvatsku nedavno smo uspostavili i Stožer za provedbu mjera sigurnosti tijekom turističke sezone u Zadru koji se logički nadopunjuje sa Zapovjedništvom u Divuljama. Njegova uloga je usklađivanje, usmjeravanje i nadzor nad policijskim poslovima te koordinacija s drugim nadležnim tijelima radi provedbe mjera sigurnosti.

Hrvatska tijekom ove turističke sezone očekuje 19 milijuna gostiju što je istovremeno i uspjeh i izazov, a novi izazovi zahtijevaju nove načine djelovanja od svih država članica Europske unije, pa tako i Hrvatske. Hrvatski je pristup sigurnosti sveobuhvatan, a upravo takav je sve prepoznatljiviji pristup Europske unije u osiguravanju zaštite svojih građana.

Kada opasnost zaprijeti ili posljedice nastupe, dobro je znati da je državama članicama Europske unije i trećim zemljama, u slučaju da im njihovi nacionalni kapaciteti nisu dostatni, na raspolaganju Mehanizam Unije za civilnu zaštitu.

Hrvatska u Mehanizmu aktivno sudjeluje od 2008. godine. U tih 10 godina koristili smo dobrobiti koje je Mehanizam nudio te jačali preventivne mjere, mjere pripravnosti i odgovora u katastrofama.

Na raznim tečajevima Mehanizma dosad smo osposobili više od 70 hrvatskih sudionika iz svih dijelova sustava civilne zaštite, a svoja iskustva sudjelovanja u Mehanizmu dijelimo sa susjednim državama. Posebno nam je zadovoljstvo sudjelovati u projektima IPA-e koji su namijenjeni jačanju kapaciteta civilne zaštite u državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji.

Ukratko, naši timovi djeluju kao konstruktivan i kooperativan partner u brojnim aktivnostima Mehanizma, a namjera nam je to i nastaviti.

Vrijedno je u tom smislu istaknuti da je Hrvatska od 2007. do 2017. godine 17 puta svojim kapacitetima civilne zaštite pružila pomoć u sedam država – Makedoniji, Grčkoj, Izraelu, Bosni i Hercegovini, Portugalu, Crnoj Gori i Italiji, i to s 1.121 letova u kojima su naši kanaderi i piloti bili u pogonu 360 sati.

Kako to nikad nismo isticali kao teškoću, realno govoreći puno će nam značiti kad se operativni troškovi takve pomoći budu financirali iz proračuna EU-a. Na tom je tragu i Prijedlog izmjene odluke o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu i u tom smislu pozdravljamo prijedlog o povećanju financijske omotnice za Mehanizam za razdoblje od 2018. do 2020. godine u iznosu od 280 milijuna eura.

Ranije spomenuti izazovi koji su 2017. godine bili višestruki i učestalo ekstremni upozoravaju nas na potrebu ulaganja u bolju prevenciju kako bismo djelotvorno koristili Mehanizam.

U iznalaženju adekvatnog odgovora na izazove s kojima se suočavamo ključnima držim tri stvari:

1. Nadogradnju nacionalnog sustava civilne zaštite

Da bismo bili kadri solidarno pružiti ruku drugima, moramo nastaviti ulagati, jačati i nadograđivati nacionalni sustav civilne zaštite – što Vlada RH i čini.

Ove godine osigurali smo oko 14 milijuna eura za aktivnosti prevencije, pripravnosti i odgovora na požare, a programske aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku, Vlada donosi posljednjih 25 godina.

Spomenuo bih i veliki projekt nabave vatrogasnih vozila i komunikacijske opreme iz fondova Europske unije u vrijednosti više od 30 milijuna eura.

Nova oprema značajno će osnažiti naše vatrogasne snage na terenu. Ministarstvo unutarnjih poslova i Državna uprava za zaštitu i spašavanje aktivno rade na pripremi i provedbi projekta 'Modernizacija vozila vatrogasnih postrojbi RH' kojim bi se za javne vatrogasne postrojbe i središnja dobrovoljna vatrogasna društva nabavilo 91 vatrogasno vozilo i tri zapovjedna stožera vozila.

Nabava te opreme značajna je u smislu modernizacije postojeće tehnike, ali i usklađivanja s modulima civilne zaštite na razini Europske unije.

Projekt je sufinanciran kroz Operativni program 'Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.', odnosno investicijski prioritet 'Poticanje ulaganja koja se odnose na posebne rizike, osiguranje otpornosti na katastrofe i razvoj sustava za upravljanje katastrofama“, tj. specifični cilj 'Jačanje sustava upravljanja katastrofama'.

Temeljem zaključaka provedene analize požarne sezone za 2017. predložen je novi (izmijenjeni) i sadržajno (kratkoročnim mjerama) nadopunjeni Program aktivnosti za provedbu posebnih mjera zaštite od požara.

Također, trenutno je u izradi i novi Zakon o vatrogastvu, i uz sve ljudske, tehničke i financijske kapacitete, za sada bilježimo značajno smanjenje broja nastalih požara.

U odnosu na proteklu godinu, zabilježeno je smanjenje broja požara i to za 85 %. Naravno tome je pomogao i ove godine duži kišni period, ali i dosljedna provedba Programa aktivnosti.

Izrađen je i Plan dislokacije vatrogasnih snaga i tehnike koja će se iz kontinentalnog dijela Republike Hrvatske dislocirati na područje cijelog priobalja. Dislokacija vatrogasnih snaga prema procjeni glavnog vatrogasnog zapovjednika započela je 21. lipnja i trajat će do opoziva, ovisno o vremenskim uvjetima.

Redovne dislokacije planirane su za požarno posebno ugrožena područja na priobalju (ukupno 11 lokacija), pri čemu su osigurani potrebni uvjeti za prihvat gasitelja i vozila.

2. Analizu rizika

Praćenje i analiza rizika, prevencijski napori i podizanje otpornosti – upravo u tom smjeru ide usvajanje Procjene rizika od katastrofa čime je pokrenut proces promjene paradigme sustava civilne zaštite i to na način da se težište aktivnosti s razvoja kapaciteta za reagiranje, postepeno prebacuje na jačanje upravljanja rizicima.

Tu bih spomenuo i Platformu za smanjenje rizika od katastrofa - instrument koji procjenjuje rizik, planira ulaganja i aktivnosti te ih provodi. Puno toga činimo na smanjivanju rizika od katastrofa i prevenciji, a istovremeno ulažemo velika sredstva u kapacitete za odgovor u slučaju katastrofa.

Svi ti napori usmjereni su na bolje upravljanje rizicima i mjerenje smanjenja rizika, fleksibilnost sustava i fokusiranost na iznalaženje najboljeg rješenja odnosno odgovora na pojedini rizik odnosno katastrofu.

3. Korištenje svih dostupnih instrumenata i mehanizama EU-a

Odnosno apsolutnu sinergijsku iskoristivost i komplementarnost svih dostupnih instrumenata i mehanizama Europske unije za sprječavanje i upravljanje katastrofama.

U okolnostima sve većih i kompleksnijih izazova i rizika, samo otporni i sveobuhvatni kapaciteti na razini Europske unije garantiraju nam zaštitu naše europske ali i šire obitelji, prije svega zaštitu okoliša a onda i zaštitu gospodarskih interesa.

Vlastitoj otpornosti na katastrofe doprinijet ćemo namjenskom pričuvom na razini Europske unije uspostavom tzv. RescEU-a.

RescEU su europski kapaciteti za civilnu zaštitu kojima će se nadopunjavati postojeći nacionalni kapaciteti za koordiniran europski odgovor koji se aktivira ako u slučaju neke katastrofe nacionalni kapaciteti nisu dovoljni.

To su zrakoplovi za gašenje šumskih požara, crpke visokog kapaciteta, potrage i spašavanja u gradovima, poljske bolnice te timovi za hitnu medicinsku pomoć.

Republika Hrvatska podržava ovakav europski mehanizam.

RescEU vidim kao brz odgovor, neopterećen administrativnim postupcima, te kao pragmatičan i efikasan mehanizam dostupan državama članicama kada su nacionalni kapaciteti nedovoljni ili preopterećeni.

RescEU vidim kao jamac sigurnosti naših građana u slučaju katastrofa!

Republika Hrvatska, kao najmlađa država članica Europske unije, vjeruje u solidarnost.

To nipošto ne znači odustajanje od nacionalnih kapaciteta. Naprotiv, upravo su nacionalni kapaciteti država članica i njihova komplementarnost na razini Europske unije ključna komponenta jačanja Unijinog mehanizma civilne zaštite, a RescEU je mehanizam koji nam je svima dostupan ako i kad se za njim ukaže potreba", poručio je ministar Božinović.

Nakon konferencije ministar se obratio novinarima, pogledajte VIDEO: