'TO SVE MOGUĆE U RATU'

Miljavac: Moguće je da je letjelica bila upozorenje; vidjeli bi kako bi se vrištalo da je pala na Beč ili Berlin

Autor

lš/Večernji list

"Sustavi koji su je trebali zaustaviti to nisu napravili, što je najveći problem", rekao je general Pavao Miljavac, bivši ministar obrane i nekadašnji načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, koji je gostovao u utorak u studiju Večernjeg TV.

 

15.03.2022. u 18:04
Ispiši članak

"Ako povežete da smo mi jedina članica NATO-a koja je dobila demarš od ministarstva Ruske federacije, moguće da je ta letjelica poruka da pripazimo što govorimo, što šaljemo i kako pomažemo. To je sve moguće u ratu. Te bi činjenice istraga trebala utvrditi, kao i to je li unutra bila bomba, a u tom slučaju bi priča bila sasvim drukčija", rekao je.

Na upit hoćemo li ikada uopće doznati smjer odakle je došla i tko ju je lansirao, odgovorio je kako ćemo vjerojatno otkriti smjer, ali tko ju je lansirao – dosta teško. 

"No za mene je najzanimljivije što je prošla neopaženo kroz tri zemlje, a da nitko nije reagirao. Činjenica je i da je letjela dosta nisko, taj objekt ima vrlo mali odraz pa je dosta teško odmah reagirati, jer na radaru se dosta često pojave i greške pa se može krivo uzbuniti, no s obzirom na rat, stupanj pripravnosti i opreza bi trebalo dići na višu razinu. Sve su zemlje NATO-a uvezane na jedinstveni sustav uzbunjivanja. Zašto se nije reagiralo, trebalo bi postaviti pitanje u samom zapovjedništvu NATO-a u Španjolskoj, koji je za taj dio istočne Europe odgovoran", poručio je Miljavac.

A je li naš državni vrh dobro reagirao, upitan je.

"Dogodilo se što se dogodilo, oni tu nisu mogli ništa, ali mogu sada stisnuti SAD, da se nešto u smislu zaštite dogodi. Mi PZO sustav nemamo, čak ni moderni avion koji bi se mogao dignuti, svojim radarom uočiti letjelicu i reagirati. Mi nismo mogli puno ni da nam je netko javio", navodi. 

Dodao je i da smo imali stvarno sreću jer da je letjelica bilo gdje drugdje u gradu pala, a ne na praznu zelenu površinu, napravila daleko veću štetu. Udarac u obližnji studentski dom, pak, značio bi velik broj žrtava.

"Mislim da su svi izvukli pouku iz toga", stava je on. 

"Po meni, bilo bi dobro dobro da Amerikanci malo pomaknu ili dovuku novi sustav Patriot i tu ga postave. To je jedan od najkvalitetnijih sustava, ne gađa samo avione, nego i rakete i balističke projektile. Sada je trenutno u Poljskoj, moglo bi ga se pomaknuti do Mađarske. Vjerojatno nisu procjenjivali da bi jedna tako manja zemlja bila meta napada. Ako je bio napad, a ne slučajnost, trebao bi se aktivirati članak 5.

Ali interesantno, i mediji na zapadu i sam NATO su tako mlako reagirali na cijelu priču. Vidjeli bi kako bi se vrištalo da je letjelica pala na Beč ili Berlin. Moguće da je to bio test da se vidi može li se tu proći. Ako bi eskaliralo, pitaj dragog Boga do kud bi se moglo doći. Ruska federacija prijeti da će postati meta svatko tko se umiješa ili bude pomagao Ukrajini u oružju. Amerikanci najavljuju da će Ukrajincima poslati moderno naoružanje. Oni su legalna potencijalna meta. Rusi su napali središte za obuku blizu poljske granice, bilo je preko 50 mrtvih i stotinu ranjenih, i ne viču previše na zapadu. To je legalna meta u ratu", rezimira Pavao Miljavac.

Osvrnuo se i na izjave predsjednika države Zorana Milanovića kako bismo trebali što brže nabaviti proturaketni sustav, primjeren našem budžetu i situaciji.

"Normalno je da on kao vrhovni zapovjednik suočen s ovom situacijom traži rješenja i da se kupi raketni protuzračni sustav, srednjeg dometa, po meni, je sasvim dovoljno za nas. Ne mora to biti naj-naj. Ali ako gledaš na sigurnost građana, ništa nije skupo. Mi smo to jednostavno zaboravili, rat je prošao preko nas, a odjedanput dođe ti rat u dvorište, padne jedan raketa...", rekao je.

Je li izvedivo da Patriot, kako premijer traži, bude u Hrvatskoj, a ne u Mađarskoj, glasilo je pitanje. 

"Mislim da ni Mađari nisu osposobljeni za Patriot, no to ne znači da on ne treba biti smješten u Hrvatskoj. Posade mogu biti američke, jer i obuka traje. A da ne kažem da je taj sustav strašno skup i pomalo kompliciran. Ili neki drugi sustav da se pošalje, ali u svakom slučaju ispalo je da ovisimo o sreći", odgovorio je.

Kada je riječ o famoznoj "crnoj kutiji", general Miljavac je pojasnio kako to nije klasična "crna kutija", kakva postoji u civilnim avionima i gdje su snimljeni svi podaci.

"Očito se radi o sustavu programiranja letjelice, ona ima zastarjeli način programiranja, pa moguće da su ti podaci unutra. Kad se snima, zna se to dobro zaštititi, da se uništi u slučaju pada, kako se druga strana ne bi mogla žaliti da ju se špijunira. Teško će tu biti utvrditi stvari kao kad se dogode nesreće civilnih zrakoplova", mišljenja je on.

Iznoseći svoj stav o tome treba li vratiti služenje vojnog roka, Miljavac je prvo povukao paralelu s Amerikancima, rekavši kako tamošnja nacionalna grada nije ništa drugo nego dobro obučena pričuva. 

"Trebalo bi imati određeni vid obuke kako bi vojni obveznici, ako budu sutra morali uzeti pušku, imali neka predzmanja, a ne da se uče kad do toga dođe. Po meni je četiri mjeseca obuke sasvim dovoljno", izjavio je, dodavši kako smo dosta vojnih objekata koji su bili u dobrom stanju prepustili lokalnim zajednicama, a neki su pri tome devastirani. 

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.