Milardović: Kad dođemo do ove temperature, Putin bi mogao zavrnuti plin Europi

Tema foruma je energetska tranzicija i zeleni gradovi Mediterana, a organizator je Institut za europske i globalizacijske studije.

Ravnateljica Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Kristina Čelić istaknula je kako Hrvatska ima razvijenu plinsku infrastrukturu te preko LNG terminala na Krku nabavlja dovoljne količine plina, a osim toga ima i domaću proizvodnju.

"Pripremamo se za ogrjevnu sezonu. Naši kupci sljedeće zime bit će opskrbljeni količinama plina koje su potrebne, a osim toga osigurat ćemo i dovoljne količine električne i toplinske energije", rekla je Čelić.

Ustvrdila je da u Hrvatskoj neće biti "divljanja cijena" energenata kao što se to događa u više europskih zemalja, jer je vlada donijela paket mjera kojima je cilj obuzdati rast cijena energenata. Podsjetila je da se cijene električne energije za kućanstva, poduzetništvo i industriju neće mijenjati do 31. ožujka 2023. godine.

Utemeljitelj i direktor INTERENEF-a Anđelko Milardović istaknuo je kako Hrvatska u opskrbi plinom ne ovisi o Rusiji te je u boljoj situaciji u odnosu na Njemačku i zemlje srednje Europe.

Po njegovim riječima, energetska situacija na europskom kontinentu usložnjava se nastavkom rata u Ukrajini te prijeti opasnost od produbljenja energetske krize u Europi smanjenjem isporuke ruskog plina.

"Kad temperature padnu na minus 10 ili 15, Putin (op.a. ruski predsjednik Vladimir Putin) mogao bi dati nalog Gazpromu da zatvori cijevi i tada bi uslijedili najprije gospodarski problemi u Europi, a potom i oni socijalno-političke naravi", smatra Milardović.

"U tom slučaju Rusija može diktirati uvjete u Europi i u svakom trenutku možemo očekivati da Putin zavrne isporuku plina i tako energente iskoristi kao sredstvo pritiska na Zapad kako bi oslabio posrednu intervenciju Zapada u ruskoj agresiji na Ukrajinu", rekao je Milardović.

Darija Karasalihović - Sedlar s Katedre za energetiku i prirodni plin Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu istaknula je kako klimatske promjene utječu na Hrvatsku, posebice poplavama, te energetska tranzicija mora pomoći da se ubuduće obranimo od takvih događaja.

Podsjetila je kako trenutno u Hrvatskoj nema proizvodnje vodika te smatra da će biti nužna prilagodba infrastrukture kako bi se prešlo na proizvodnju vodika tako da do 2050. godine njegov udio u cjelokupnoj potrošnji energenta bude 15 posto.

Splitski gradonačelnik Ivica Puljak izvijestio je kako gradski prijevoznik u Splitu razvija projekt po kojem će se vodik koristiti za autobuse gradskog prijevoznika Promet. Kaže da je već razvijen projekt po kojem će se nabaviti autobusi na struju.