Milanoviću pada popularnost, ali jedna stranka pretvara se u crnog labuda izbora

Po pitanju dvije najveće stranke, HDZ i SDP, Zoran Milanović je postigao dvojaki efekt: SDP dosta raste, ali rast bilježi i HDZ, što je i kod njih rezultat Milanovićevog efekta odnosno - mobilizacije. HDZ ostaje i dalje najpopularnija stranka u Hrvatskoj. Podržava ih 29,8 posto ispitanih, što je rast od oko jednog postotnog poena u odnosu na veljaču.

Raste, i to vrlo snažno, i SDP. Trenutno su na 19,4 posto podrške, što je gotovo za šest postotnih bodova bolje nego u veljači, ali je i slabije od nedavno provedenog blic istraživanja koje je Dnevnik Nove TV napravio odmah nakon iznenadnog obraćanja Zorana Milanovića.Je li riječ o ispuhivanju balona nastalog nakon prvotnog šoka ili o stabilizaciji biračkog tijela, vidjet ćemo na izborima.

U uzlaznoj su putanji, iako ne u nekoj značajnijoj mjeri, i Domovinski pokret, koji bilježi 7,9 posto podrške, i Most koji je na 7,6 posto popularnosti. Platforma Možemo bilježi blagi pad i nalazi se na 7 posto podrške naših ispitanica i ispitanika. Sve ostale stranke su na manje od 1,6 posto podrške, a značajno je pao i broj neodlučnih birača, za šest posto, što se u najvećoj mjeri podudara s rastom podrške SDP-u. Kako se izbori bliže, postaju jasne i predizborne koalicije. Neke su već potpuno definirane, neke se još malo mogu mijenjati. 

FOTO: HINA/Dario Grzelj

Domovinski pokret raste

I ovdje je na prvom mjestu koalicija okupljena oko HDZ-a, zajedno sa HSLS-om, HNS-om i ostalima bi na izborima dobili 28,6 posto glasova, što je, zanimljivo, za nijansu manje od one podrške koju među biračima ima sam HDZ. Na drugom je mjestu koalicija Rijeke pravde okupljena oko SDP-a, koja ipak ima bolji rezultat nego sam SDP: zajedno s Centrom, Reformistima, HSS-om i ostalima bi dobili 22,6 posto glasova.

Na trećem je mjestu najnovija koalicija Domovinskog pokreta te Prava i pravde, nove stranke Kolakušića, Lovrenovića i Sinčića - oni bi dobili 8,9 posto glasova. Koalicija Mosta i Hrvatskih suverenista je na 7,4 posto podrške, koliko bi na biralištima dobila i platforma Možemo s manjim lokalnim partnerima. Od ostalih koalicija koliko-toliko pragu se približila i koalicija umirovljeničkih stranaka koja je na tri posto podrške.

Svi ostali bilježe manje od 1,7 posto podrške, s tim da je neodlučnih manje nego prilikom ispitivanja popularnosti stranaka, 7,6 posto. A čini se i da su posljednji događaji zaista djelovati na motivaciju za izlaznost građana na izbore. Čak 67 posto ispitanih kaže da sigurno izlazi na izbore, 17 posto pak kaže da vjerojatno izlazi. Sedam posto vjerojatno ne izlazi, osam posto pak sigurno neće na birališta. Dva posto još ne zna.

FOTO: HINA/Dario Grzelj

Milanović vs. Plenković vs. netko treći?

Ipsos je proveo i dodatno istraživanje o premijerskim kandidatima, s obzirom na Milanovićev plan i najavu da je budući premijer. To je jedan poseban dio istraživanja koje Nova TV provodi paralelno sa Crobarometrom, i tu je došlo do jednog velikog obrata, prvenstveno u odnosu na posljednje blic istraživanje.

Na prvom mjestu je Andrej Plenković. Kao premijera ga želi gotovo 32 posto ispitanih. Zoran Milanović, koji je prije samo nekoliko dana bio u neznatnoj prednosti pred Plenkovićem je doživio snažan pad, sada bi ga kao premijera vidjelo nešto manje od četvrtine ispitanih. Na trećem je mjestu Sandra Benčić, također sa negativnim trendom, u blagom je porastu pak podrška Nikoli Grmoji, kao premijera bi ga rado vidjelo 8,3 posto ispitanih.

Analitičaru je DP primjer: 'Bilo je više ljudi u Lisinskom nego na skupovima Rijeke pravde'

Nekog drugog priželjkuje gotovo 15 posto ispitanica i ispitanika, stav nema njih oko 9 posto, a svi ostali su dobili zanemarivu podršku ispitanika.