Milanoviću bi odgovarala pobjeda Trumpa, Plenkoviću Kamale Harris

Za koji dan, 5. studenoga, bit će mnogo toga jasnije. Prije svega to ovisi o rezultatima američkih izbora, a pojednostavljeno rečeno, krug oko Plenkovića očekuje pobjedu Kamale Harris, a Milanović i njegovi suradnici više bi voljeli da pobijedi Donald Trump. I taj apsurd pokazuje koliko su se izmiješale karte i u svjetskoj politici, pa tako i u Hrvatskoj.

Desni HDZ nada se da će pobijediti američki demokrati koji bi sigurno nastavili voditi sadašnju politiku administracije Joea Bidena, što znači da se ne bi mnogo promijenilo ni na jugoistoku Europe. A predsjednik Milanović, koji sigurno nije Trumpov obožavatelj, možda očekuje promjene koje mogu nastupiti u američkoj vanjskoj politici, a koje bi bile bliže njegovim stavovima i o Ukrajini.

Da još pojednostavimo, hrvatski su desničari za pobjedu američkih liberala i demokrata, a šef države bliži je vanjskopolitičkim stavovima krajnje američke desnice.

FOTO: EPA/Erik S. Lesser

Nismo iskakali

Ugledni član vodstva HDZ-a koji ima veliko iskustvo u vanjskoj politici uvjerava nas da će hrvatska vanjska politika nastaviti pratiti europsku, što je i logično. Barem po njegovu mišljenju. "Nije nerealno da bi se mnogo toga promijenilo u odnosima u svijetu ako bi u SAD-u pobijedio Trump. Prije svega, došlo bi do mnogo kompliciranijeg odnosa Amerike i Europske unije. Nije tajna da je sadašnja predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen slijedila američke stavove i bila zdušno uz Bidenovu administraciju, a Trumpovim dolaskom bilo bi u tom odnosu potresa. Trump sigurno ne bi bio oduševljen njome, ali ne vjerujem da bi je bojkotirao u svemu", smatra naš sugovornik.

Na pitanje kako bismo se u svemu tome proveli mi koji smo isto slijedili Bruxelles i ni u čemu nismo iskakali, visoki dužnosnik HDZ-a priznaje da se sada ne može dati odgovor. "Mi smo u prvim europskim redovima u podršci Ukrajini i sada se vodi politička bitka s Milanovićem zbog toga. Trump je najavljivao promjenu američkog kursa prema Ukrajini, a to bi značilo i mnogo kompliciraniju situaciju za europske države. Hrvatska će i dalje težiti dobroj suradnji s Amerikancima kao pouzdan partner u ovome dijelu svijeta, a nitko ne može predvidjeti kako ćemo se postaviti prema američkim planovima za Ukrajinu. Sigurno je samo da Washington pod Trumpovom vlašću više ne bi slao novac za Ukrajinu, a Europa, ponajmanje Hrvatska, to ne bi mogla nadoknaditi."

Negativno mišljenje

Pitamo našeg sugovornika kako Andrej Plenković dosad nije bio primljen u Bijelu kuću, a predsjednik Biden primio je slovenskog premijera Roberta Goloba. "Prije svega, Golob je primljen u Ovalnom salonu zbog svoje uloge u nedavnoj razmjeni zatvorenika iz sedam zemalja kojom su Amerikanci Evan Gershkovich, Alsu Kurmasheva i Paul Whelan oslobođeni iz ruskog zatvora. Biden mu je tom prilikom rekao: 'Vi ste to omogućili, to nije hiperbola, vi ste to stvarno omogućili.' To je vjerojatno glavni razlog što je dobio poziv za Bijelu kuću, iako je gorljivi kritičar američkog partnera, Izraela, a Slovenija je za vrijeme njegova premijerskog mandata bila jedna od prvih članica EU-a koja je priznala Palestinu. Sve je to visoka politika, a očito Hrvatska nije u ovom trenutku u fokusu Amerikanaca."

Kada smo sugovorniku spomenuli da zbog mnogih okolnosti više ne uživamo međunarodni ugled, diplomatski je izbjegao odgovor. "Pa vidite, Milanović nas sramoti pred EU-om i u NATO-u, a to nije od danas. Imao je negativno mišljenje o NATO-u kada je tek počeo graditi karijeru kao političar, što se može pročitati iz intervjua koje je davao u to vrijeme. Iako je kao diplomat radio u Bruxellesu, na povratku u Hrvatsku bio je silno razočaran što je Ivica Račan za ministricu obrane postavio Željku Antunović, a ne njega. Račan nije čak razmatrao da resor vanjskih poslova povjeri Milanoviću jer je govorio da je 'nagao'. Sigurno se neke frustracije vuku do danas."

Ali nije problem samo Milanović, kako to sada žele prikazati HDZ-ovci. Blokada hrvatske diplomacije nezabilježen je slučaj u Europi i mnogi strani diplomati u početku su bili u čudu, a sada se potajice smiju. Ništa bolje nije ni s famoznim šefom hrvatske diplomacije Gordanom Grlićem Radmanom koji u diplomatskim krugovima, ali i šire, izaziva podsmijeh jer jednostavno nije za to mjesto. 

Pokazivao širinu

Svađe premijera i predsjednika dovele su do toga da nemamo veleposlanika ni u jednoj od najznačajnijih europskih država, Francuskoj, nemamo veleposlanika u Vatikanu, gdje je diplomacija uvijek živa, a sada, spletom okolnosti, ni u Beogradu.

"Mi se iskreno nadamo da će Dragan Primorac pobijediti na izborima i da će se sve to brzo riješiti", kaže visoki političar u HDZ-u, a na pitanje što će biti ako se to ne dogodi, uvjerava nas da se o tome u stranci ne govori. "Svijet je na raskrižju, koliko god to banalno zvučalo. Sada Rusi i Kinezi, uz potporu Indije i drugih država, pokušavaju stvoriti novi blok i oslabiti liderske ambicije SAD-a, prijeti nam sve veći sukob na Bliskom istoku, a situacija u Ukrajini krajnje je neizvjesna. Sigurno je da Hrvatska ne može utjecati na odnose velesila u svijetu, ali mi moramo ostati unutar stavova onih, prije svega EU-a i NATO-a, kod kojih smo u članstvu. Nijedno soliranje nije realno i ne može Hrvatskoj donijeti korist."

Na žalost, hrvatska javnost o vanjskoj politici slabo je ili nikako obaviještena i svaka rasprava u zemlji svodi se na političke igre između desnice i ljevice. A po tome kako se očekuju ishodi američkih izbora vidi se da su tu lonci pomiješani i da je vrlo teško svijet danas gledati kroz stare podjele na desnicu i ljevicu. Interesi su danas na prvome mjestu, a oni često nisu stranački obojeni.

"Pa upravo smo svjedoci da je Tonino Picula, koji je u Bruxelles otišao na listi SDP-a, mnogo bliži HDZ-u kada je posrijedi odnos prema Ukrajini i hrvatski angažman u NATO-u. Picula je i prije pokazivao širinu, kada je Davor Ivo Stier napisao knjigu, a pogovor je napisao on. I tada su se uzbudili duhovi, mnogima nije bilo jasno zašto ljevičar Picula piše za knjigu o novoj hrvatskoj paradigmi desničara Stiera. Sada se mnogi čude što Picula kontrira svom SDP-u i Zoranu Milanoviću, a postao je velika regionalna zvijezda europskim imenovanjem za izvjestitelja za Srbiju."

FOTO: EPA/Kenny Holston

Brojne promjene

Ako idemo s pretpostavkom da se "ništa neće promijeniti" ni u europskoj politici ako u Americi pobijedi Kamala Harris, s Donaldom Trumpom bilo bi sigurno mnogo kompliciranije. Naš sugovornik kaže da Trumpove izjave prije izbora treba uzeti s rezervom jer on voli bombastične poruke koje poslije ne moraju zaživjeti. "Siguran sam da bi Trump kao predsjednik oko sebe imao ozbiljne suradnike, realistične, koji bi bili mnogo oprezniji i prema stavu o Ukrajini od samog predsjednika. Naravno, moguće je da to ne bi bilo tako i da bi Trump s Putinom postigao neki dogovor koji bi europske države doveo u teška iskušenja. Iskreno, i nas. Ali treba pričekati još nekoliko dana da se vidi tko će biti novi stanar ili stanarka Bijele kuće. O tome sve ovisi."

Izbori u SAD-u drugačiji su od europskih

Naš sugovornik kaže da se hrvatska vanjska politika sigurno neće bitno mijenjati i da će i dalje biti usklađena s Europskom unijom. Naravno, mnogo toga ovisi i o hrvatskim predsjedničkim izborima, koji slijede neposredno poslije američkih. "Sigurno je samo da nas čekaju uzbudljivo vrijeme i mnoge promjene. Jesmo li za to spremni, tko zna. Mogu samo reći da svijet čekaju brojne promjene, a to sigurno neće proći da i mi to ne osjetimo. Po dobrom ili po lošem, kako komu drago."