PRVI KORAK OSIGURANJE BAZIČNE INFRASTRUKTURE

Milanovićev savjetnik o obnovi Banije: Problem je aktiviranje razvojnih resursa, mora se razriješiti pitanje zemljišta

Autor

bkk

Savjetnik predsjednika Republike za ekonomiju, Velibor Mačkić, na N1 je govorio o obnovi Banije nakon potresa, a osvrnuo se i na "Dugoročna razvojna vizija Banije", dokument koji je sredinom tjedna Ured predsjednika RH predstavio u Glini.

11.07.2021. u 13:08
Ispiši članak

Predsjednik smatra da Banija neće biti Štajerska, nego vjerojatnije Lika. Što mislite o tome?

Kad se radi dugoročna vizija, vi birate optimalan scenarij uvažavajući posebnosti prostora. Mi smo se fokusirali na Baniju jer ona nema nikakav dugoročni strateški dokument. Mi smo taj prostor zapustili, potres je samo svratio pozornost na to. Mi imamo ogromnu odgovornost za taj prostor. Točno je što je predsjednik rekao da je to prostor spram kojeg imamo ogroman dug.

Tamo su kuće bez krovova, obnova koja zapinje na svakom koraku. Kakva je reakcija ljudi na prezentaciju?

Nažalost, tu ste u pravu. Oni su saslušali to, pozdravili… Oni su bili pozvani da naprave ono što mi ne možemo, da upozore na kratkotrajne izazove s kojima se susreću…

Zar nije bolje riješiti ono što ih muči sada i sugerirati Vladi ubrzavanje procedura koje bi riješile sadašnje probleme pa onda gledati u budućnost?

Predsjednik nema takav mandat, a ni radna skupina koju je okupio. Predsjednik je sam skrenuo pažnju na to. Ideja nam je nastupiti koliko god možemo kooperativno i ponuditi im nešto komplementarno onome što rade. Razmišljajući o izazovima, veliko je pitanje tko od njih stigne razmišljati o dugoročnoj viziji, to je ono što radi predsjednik.

Jeste li se konzultirali s ljudima iz Vlade?

To zapravo slijedi iz onoga što stoji u Ustavu, te stvari su jasne. Vlada je okupila tim stručnjaka koji su izradili svoj dokument. Mi mislimo da je ovo pravo vrijeme da se ponovno skrene pažnja javnosti.

Jedna od stvari o kojima govorite je da će biti dosegnuta visoka razina otpornosti na prirodne nepogode nakon što se dobro provede obnova. Možemo li mi računati s time da će biti dobro provedena obnova?

Moramo, moramo. Što će se dogoditi u suprotnom? Mi imamo ljude koji kažu da imaju problem s bazičnom infrastrukturom, vodom i strujom. Mi to moramo napraviti. Bez toga, ja ne znam kako išta napraviti tamo, ako ne riješite pitanje bazične infrastrukture. Ne da bi riješili problem dvoje staraca koji su se vratili tu umrijeti… To je pretpostavka bilo kakve poslovne aktivnost. Mi tome pristupamo tako da se neke stvari, koje se podrazumijevaju u zemlji koja je članica EU-a, riješimo.

Mi nemamo temeljnu infrastrukturu u tom kraju. Na koji način uopće krenuti prema budućnosti ako se ne riješe elementarni problemi iz sadašnjosti koji su zaista ogromni?

Jedan je odgovor. To je slon u sobi. Intervencijom javnog sektora. To je nažalost ono što je izostalo. Ne možete ništa razvijati bez intervencije javnog sektora. To nažalost nije napravljeno sredinom i krajem 90-ih, ali ovo je prilika da vratimo dug tom prostoru. Tko želi prostor za koji može reći da tamo obitava više životinja nego ljudi?

Zašto Banija?

Zato što trebamo ravnomjeran regionalni razvoj.

Što bi Vlada morala napraviti prvo da se krene prema toj zemlji mogućnosti?

Čini mi se da se treba sjesti i vidjeti što točno Vlada planira, da se vide i drugi zainteresirani dionici koji postoje i na temelju toga da krenemo dalje. Ovo je problem od kojeg u ovom trenutku ne mogu vidjeti veći. Loptica je na drugoj strani. Dosad nisam dobio komentare iz Vlade, ali možda treba vremena.

Što je prvi korak prema toj destinaciji?

Prvi korak je obnova, osiguranje bazične infrastrukture. Mi smo od vizije došli do ključnih problema. Kad vidite koje su razvojne posebnosti tog kraja… Problem je aktiviranje razvojnih resursa. Mora se razriješiti pitanje zemljišta. Kad postoji to kao temelj, onda kako anticipirati ono što je pred nama. Nije velika mudrost da ne možete replicirati postojeću poljoprivrednu proizvodnju, nešto morate dati, neki novi twist. Tu se naša ideja grana u dva smjera. Prvi je industrijska konoplja u medicinske svrhe, koja se onda povezuje s resursom koji tamo već postoji, a to su Terme Topusko. Druga stvar je proizvodnja tzv. biljnog mesa, što je nešto što se već vidi, to je trend i brzorastuće tržište. Htio bih reći da se dosta često priča da je rješenje dovršetak autoceste Zagreb-Sisak. Nije, to će pospješiti odlazak ljudi. Važno je prekriti lokalnu razinu cestama. Vi to morate premrežiti. Kako selima koja su tamo ponuditi usluge? Kad kažemo intervencija javnog sektora, ne misli se samo na financije….

Vi ste u oblacima, jako ste optimistični. Kada govorimo o okrupnjavanju zemljišta, u kojem bi roku država mogla otkupiti privatno zemljište? Koliko bi to moglo koštati?

U ovom trenutku je to teško reći. Znat će se onog trenutka kad se krene u to. Mi smo ponudili rješenje – sekvestracija. Vi uđete u posjed, tu zemlju date nekome tko će se baviti proizvodnjom. Osoba koja tu zemlju koristi uplaćuje lokalnoj jedinici novac na poseban račun koji je otvoren samo za tu namjenu kako bi se u trenutku kad se vlasnik obrati nekome da se radi na njegovoj zemlji reklo da imaju novac za njega…

Koliko bi dugo trebalo tragati za tim vlasnicima… To bi moralo biti pravno riješeno.

To nije konfiskacija, nacionalizacija. Ovo je nešto sasvim drugo. Onog trenutka kad se netko javi i kaže da je to njegovo zemljište, to je kraj te priče.

Što mislite o ideji Vlade da se cijepljenjem uvjetuju potpore za poslodavce?

Osobno ne vidim način na koji bi vaš šef vas mogao natjerati da to napravite. Monopol nad primjenom sile ima država. To mi se čini malo refleksivni intervencionizam, kad već početkom srpnja dižemo frku oko toga. Imali smo čitav set tih suboptimalnih odluka… Primarna stvar, od starta se to trebalo drugačije postaviti. Trebao je parlament neke stvari donijeti jasnom odlukom, dvotrećinskom većinom. Ne čini mi se to pravednim rješenje i ne vidim na koji način bi se to moglo napraviti.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.