'U DOMOBRANSKOM ŠTIHU'

Milanović se dotaknuo američkih izbora: 'Svijet će možda izgledati isto, možda i drugačije'

Autor

jg

Predsjednik Zoran Milanović u Koprivnici je sudjelovao u obilježavanju Dana Grada.

04.11.2024. u 14:38
Ispiši članak

"Svijet se nepovratno mijenja i modeli na koje smo navikli nisu isti, mijenjaju se. Naprosto, tome ćemo se morati prilagođavati i u tome možemo prihvatiti dobronamjerno i tuđi savjet, ali nikada vodstvo. Odluke se donose ovdje, u ovim domobranskim 'hižama', samo kod nas. U protivnom bit ćemo zaboravljeni", rekao je predsjednik Milanović.

Još je jednom je naglasio da "moramo gledati sebe i svoje interese". "Kak' se o tome nije moglo odlučivati ni u Pešti, Beču, još manje u Beogradu, ne može se odlučivati ni u Bruxellesu", istaknuo je predsjednik Milanović. U prigodnom obraćanju predsjednik Milanović osvrnuo se na predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama, naglasivši kako ishod tih izbora može imati široke posljedice na globalnu stabilnost i mir.

"Ishod američkih izbora tiče se i nas, kako zbog mira u Europi, tako i zbog mira na Bliskom i Srednjem Istoku. U Iranu, Palestini i Izraelu važno je da masakri i ubojstva nevinih ljudi konačno prestanu. Potrebno je da ljudskost pokuca na vrata. Sve su to stvari koje će za nekoliko dana možda biti drukčije", poručio je predsjednik Milanović.

FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske/Filip Glas

'Trebamo stalno raditi na zaštiti sebe'

"Sutra su izbori u Americi, iako oni traju već danima zbog načina glasanja putem interneta, a sam način glasanja otvara prostor za nepovjerenje i sumnju u izborne rezultate, za razliku od našeg sustava, gdje su izbori organizirani na način koji zadržava povjerenje građana. Svijet će nakon ovih izbora možda izgledati isto kao dan ranije, a možda i bitno drugačije", dodao je predsjednik Milanović, naglasivši važnost da Hrvatska ostane usmjerena na svoje specifične interese i očuvanje nacionalnog suvereniteta.

Predsjednik Republike istaknuo je kako je Hrvatska dio Europske unije i NATO-a, ali prije svega suverenitet mora biti temelj svakog vanjskog djelovanja. "Prije svega Hrvatska domovina — Koprivnica, Podravina, Dalmacija, Zagreb. Trebamo stalno raditi na zaštiti sebe, svojih ljudi i svojih interesa jer nikada ne smijemo izgubiti pravo da odlučujemo sami o sebi", kazao je. U tom kontekstu predsjednik Milanović je govorio o značaju razvoja domaćih resursa, pri čemu je naglasio važnost ulaganja u obrazovanje i infrastrukturu, poput nedavno otvorenih studentskih i đačkih domova u Koprivnici, te prometne povezanosti s Križevcima.

"Gradovi poput Koprivnice predstavljaju pozitivan primjer održivog razvoja, ali važno je naglasiti da sami europski fondovi neće učiniti Hrvatsku bogatijom ili konkurentnijom. Oni su sredstvo koje treba pametno iskoristiti, ali pravo bogatstvo dolazi iz ulaganja u vlastite resurse i stratešku proizvodnju", rekao je Milanović. Predsjednik je također istaknuo kako Hrvatska mora nastojati ostvariti što veću ekonomsku samodostatnost, posebice u ključnim sektorima. "Važno je da proizvodimo ono što nam je ključno, primjerice hranu i osnovne obrambene resurse. Obrana je temelj države, a ona postoji zbog ljudi, ne zbog granica na karti ili zastava, nego upravo zbog nas", zaključio je predsjednik Milanović.

FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske/Filip Glas

'Kada se izgubi, teško ga je obnoviti'

Nadalje, predsjednik Milanović naveo kako je kod nas jedan cijeli niz vještina u opasnosti da nestane i izumre. Pri tom je kao primjer naveo nekadašnju proizvodnju i konstrukciju podmornica dužine do sedamdeset metara u hrvatskim brodogradilištima. "To su vještine koje same po sebi danas možda nemaju neku uporabnu vrijednost. To ne zna napraviti svatko i radilo je malo država u svijetu, među njima i Hrvatska. To je znanje koje samo po sebi ima ograničeno tržište, ali to je znanje posebno, tehnički uzvišeno, zahtjevno i mora se održavati da se ne bi izgubilo. Jer, kada se izgubi, teško ga je obnoviti", smatra Predsjednik.  

Predsjednik Republike je govorio i o demografiji kazavši kako u Europi skoro da nema države čije matično stanovništvo ima prirodni rast. Dodao je da su to pitanja i izazovi s kojima se Europa do sada nije suočavala, a koje imigracija ne može riješiti. "Zato je briga za umirovljenike jako važna jer tu nema Europske unije, ne postoji. To je naša odluka hoće li prosječan stanovnik ove države iz dobne kategorije koja postoje većinska moći živjeti. Jer oni su na kraju krajeva i birači, nisu razarači, ali su većina ovog društva", rekao je predsjednik Milanović. 

Primorac podsjetio na Milanovićevu izjavu iz 2019.: 'Trebalo mi je vremena da shvatim'

Osim predsjednika Milanovića na svečanoj sjednici govorili su predsjednik Gradskog vijeća Grada Koprivnice Ivan Pal, gradonačelnik Grada Koprivnice Mišel Jakšić i župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren te su uručene godišnje nagrade udrugama i pojedincima za doprinos razvoju Koprivnice. Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić.

Glasova: 29595

Glasovanje je završeno

Zoran Milanović

36%

Miro Bulj

3%

Tomislav Jonjić

15%

Niko Tokić Kartelo

1%

Ivana Kekin

2%

Branka Lozo

7%

Dragan Primorac

22%

Marija Selak Raspudić

8%

Ni za koga

6%

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.