Milanović podsjetio na Vjesnik: Toga u modernim zapadnim demokracijama ne smije biti

''Veliki broj ljudi, a čak i većina u nekim državama srednje i istočne Europe naprosto misle, osjećaju i glasaju drukčije", kazao je Milanović, dodajući da svatko tko dobije vlast ''mora znati da nema tapiju (vlasništvo) na istinu'' i kako će biti provjeravan, "netko malo manje, netko malo više".

Ocijenivši novinarski posao teškim, dugim i mukotrpnim, novinarima je zaželio puno upornosti i strpljenja u radu te kazao da im država može otkloniti neke prepreke, ali ne može kreirati uvjete. Podsjetimo, predsjednik se u nekom trenutku našao i u raspravi s novinarkom.

''Vaš, po meni, najveći problem nisu SLAPP tužbe nego Facebook i platforme koje su instantno zadovoljile ljudsku težnju, žeđ i potrebu za bilo kakvom informacijom, ali bez potrebe da se to kritički promišlja. To je brzo, jeftino i to vama uzima kruh'', kazao je Milanović. Dodao je i kako kvalitetno novinarstvo košta te kako ljudi koji rade takav posao moraju biti vrhunski obrazovani, ali i plaćeni da bi se došlo do, primjerice, objave ''panama papersa''.

Osvrnuo se i na zakonske pokušaje regulacije pravog vlasništva u medijima kazao kako će to biti jako teško provesti dokazati, a SLAPP tužbe ocijenio je ''glupim i kontraproduktivnim''. ''Nisam nikada nikoga tužio, ne zato što sam dobar čovjek nego zato što je to glupo i kontraproduktivno'', kazao je Milanović. Govoreći o pitanju slobode medija, kazao je i kako ga je dopala bolna uloga da ukine Vjesnik.

''Vjesnik je bila jedna od perjanica hrvatskog novinarstva godinama nakon Drugog svjetskog rata u režimu koji nije bio demokratski. No, onda se to počelo političkih pervertirati početkom 90-ih, a tamo nisu bili novinari, nego ljudi koji komentiraju dnevnu politiku, a o njihovim sudbinama odlučuje hrvatska Vlada. Toga u modernim zapadnim demokracijama ne smije biti'', kazao je Milanović.

Ministrica novinarima odala priznanje zbog uloge tijekom korona krize i potresa  

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek odala je priznanje novinarima za njihovu ulogu u informiranju javnosti tijekom koronakrize i potresa, a najavila je i razvoj novih medijskih politika i donošenje novog Zakona o medijima.

Osvrnula se i na problem SLAPP tužbi istaknuvši i doprinos ove godine osnovanog povjerenstva za kreiranje politike za suzbijanje tih tužbi. Nedavno usvojene zakone o elektroničkim medijima i autorskim i srodnim pravima navela je i kao primjere nove zakonske regulative koje će unaprijediti novinarstvo, položaj novinara i nakladnika.

U fokusu godišnjeg skupa EFJ-a - koji se u zagrebačkom Novinarskom domu održava pod sloganom "Bolja zaštita novinara" uvodno su govorili i predsjednici organizacija domaćina – Maja Sever u ime Sindikata novinara Hrvatske (SNH) i Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND).

Sever je istaknula potrebu daljnje borbe na očuvanju radnih prava novinara, ali i ublažavanja negativnih učinaka pandemije. Upozorila je i na pojačani govor mržnje u medijima i napade na novinare, SLAPP tužbe, zaštitu prava freelancera, ali važnost nacionalnog kolektivnog ugovora za novinare.

'Snažan udar na novinarstvo u cijeloj Europi i svijetu'

''Udar na novinarstvo u cijeloj Europi u svijetu jest snažan. Pokušali smo pomoći kolegama u Bjelorusiji, osigurati zaštitu novinarima u Afganistanu. No vjerujemo da je ova kriza pokazala koliko je novinarstvo važno za svako demokratsko društvo i zato novinarstvo ne smije biti pod političkim i ekonomskim pritiscima'', kazala je Sever.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko uputio je veliki pozdrav kolegicama i kolegama u Bjelorusiji koji, kako je kazao, trpe veliki teror i pritisak.

''To što se njima događa ujedno je i velika europska sramota'', kazao je Zovko. Ocijenio je i kako se u Hrvatskoj nad novinarima i medijima već godinama događa teror SLAPP tužbama kojima je glavni cilj ušutkati novinare, medije i nametnuti cenzuru.

''Ovo je problem na koji HND već godinama upozorava. Samo ću spomenuti da prema podacima Hrvatskog novinarskog društva u ovom trenutku imamo najmanje 924 tužbe protiv medija i novinara u Hrvatskoj teških više od 10 milijuna eura. Mogu poručiti da nas ništa neće ušutkati pa ni SLAPP tužbe'', kazao je Zovko.

Predsjednik EFJ-a upozorava na napade, SLAPP tužbe i pogoršanje radnih uvjeta

Predsjednik EFJ-a Mogens Blicher Bjerregaard upozorio je na opasnost eskalacije napada na novinare i njihove strukovne organizacije, opasnost od SLAPP tužbi, ako i daljnjeg pogoršanja radnih uvjeta novinara.

"Svjesni smo da su se sloboda medija i radni uvjeti novinara posljednjih godina opasno pogoršali u Hrvatskoj, ali i na Balkanu uopće. Važno je da međunarodna zajednica novinara pokaže solidarnost svojim prisustvom u Zagrebu. Želimo biti ovdje i pozvati hrvatske vlasti da ozbiljnije shvate slobodu građana u pristupu besplatnim, neovisnim i etičnim informacijama. Višestruki pritisci na novinare, uključujući i zloupotrebu kaznenog progona, moraju prestati", kazao je Bjerregaard.

U petak su u sklopu prvoga panela "Pritisci na novinare i medije u regiji" na skupštini EFJ strukovne novinarske udruge iz regije predstavile Indeks sigurnosti novinara, alat za mjerenje promjena u okruženju koje izravno utječu na sigurnost novinarki i novinara te ostalih medijskih radnica i radnika u obavljanju svog posla.

Riječ je o dijelu projekta "Safe Journalists" što ga već četvrtu godinu provodi sedam novinarskih udruženja iz regije među kojima je i HND.

Indeks sadrži četiri kategorije, pravni i administrativni okvir te kontekst u kojem novinari rade, oblike prevencije napada na novinare, istrage i pravne postupke protiv novinara, ali i postupke u slučajevima napada na novinare te bilježi stvarnu razinu sigurnosti novinara.  

U subotu će biti riječi o trendu polarizacije publike na okruglom stolu "Novinarska i novinska publika u vremenima polarizacije: lekcije iz projekta ''The Iliberal Turn”, na kojem će sudjelovati Sabina Mihelj i Vaclav Stetka sa Sveučilišta u Loughboroughu.

Europska federacija novinara najveća je organizacija novinara u Europi, a predstavlja više od 320.000 novinara okupljenih u 72 organizacije iz 45 zemalja. Skupštine EFJ-a održavaju se svake godine u drugoj zemlji članici EFJ-a.