GOVORIO O ŽUPANIJAMA

REGIJE SMATRA RIZIKOM Milanović: Odluka da Hrvatska izgleda ovako zadnjih 30 godina je od uskog kruga ljudi na čelu s predsjednikom Tuđmanom

Autor

lč/h

Predsjednik Zoran Milanović nazočio je u četvrtak svečanoj sjednici Županijske skupštine u povodu 30. godišnjice Koprivničko-križevačke županije i u svečanom govoru ponovio stav da se protivi prekrajanju unutarnjeg regionalnog ustroja države te je poručio "palac gore za župnije."

13.04.2023. u 15:24
Ispiši članak

"Trideset godina nakon što ste dobili svoju županiju i dalje imamo županije, imamo župane. Odluka o tome da Hrvatska izgleda ovako kao što izgleda zadnjih 30 godina u kontinuitetu, bez ikakvih intervencija, odluka je jednog uskog kruga ljudi na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom",  rekao je predsjednik.

Dodao je da je tada dogovoreno da Hrvatska izgleda baš ovako i da ima ovaj broj županija i više od 500 jedinica lokalne uprave i samouprave.

"I od tada, dok se još tinta nije osušila, mi uporno 'štihamo' oko tog ustroja i stalno bi ga mijenjali, ukidali županije, uvodili regije, ukidali općine. Ali, koliko ja znam, od tada je samo nastalo još nešto novih općina", rekao je  Milanović i dodao kako godinama čeka da netko kaže da želi da se njegova općina ukine, ali to se nije i "to se neće dogoditi".

Govoreći o teritorijalnom ustroju Hrvatske, predsjednik je naglasio kako je važno očuvanje jedinstva i funkcionalnosti hrvatske države za koju su se borili branitelji.

U regije nisam vjerovao, smatram ih rizikom

"Ovaj sustav koji imamo je održiv. Je li se on pokazao najboljim? Za drugi ne znamo. Bi li on mogao biti zamijenjen nečim boljim, ni to ne znamo. Ali ja mislim - ne. Ne bismo mogli smisliti neki bolji sustav. U vrijeme rata prioritet je bio očuvanje zemlje i njezino oslobođenje, a ne to koliko će biti općina i županija. Sustav je osmišljen da Hrvatsku drži u nekoj vrsti funkcionalnog saveza", izjavio je i istaknuo da "u regije nikada nije vjerovao te da ih smatra rizikom".

"Moj palac gore za županije, za vašu županiju, sutra za Primorsko-goransku i za sve one u kojima ljudi biraju svoje predstavnike i služe kao most suradnje i razuma između doma Domoljuba u Koprivnici i Markovog trga", poručio je na svečanosti.  

Čestitajući godišnjicu domaćinima je poručio je da "čuvaju svoj 'kaj' i svoju kajkavštinu".

Župan Darko Koren izjavio je kako je županija promišljenim ulaganjima u brojne kapitalne projekte kreirala nove vrijednosti u području obrazovanja i zdravstva, prometne i komunalne infrastrukture, gospodarstva i turizma, dakle svega onoga što će životni standard podići na još višu razinu.

Koren je pobrojao je važne projekte poput gradnje sportskih dvorana, Centra kompetentnosti, ulaganja u Opću bolnicu Koprivnica i u javno zdravstvo. Spomenuo je i izgradnju brze ceste Križevci- Kloštar Vojakovački.

"Radovi će  početi za nekoliko dana. Tu sam informaciju dobio od izvođača i moram reći, uz sve negativnosti koje je taj projekt nosio, a za koje sam, kažem, ja dobio kritike, reći ću da sam upravo ja taj projekt držao na životu. Pa neka o tome misli tko šta hoće", istaknuo je župan Koren.

Nazočne je pozdravio i SDP-ov saborski zastupnik i gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić rekavši da su prošla vremena kad se na Podravinu i Prigorje ovaj kraj gledalo kao na provinciju.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.