Milanović Litre: Nezainteresiranost oko komemoracije zamijenjena je brigom 'antifašista' koji i danas pokušavaju širiti svoju propagandu

U dva dana, 28. i 29. ožujka 1944. godine, stradalo je više od 1800 nedužnih seljana iz sela Otok, Ruda, Podi, Krivodol, Rože, Ljut i Voštane za koje se nikada nije organizirala zajednička komemoracija.

"Zadnjih 78. godina unuci i praunuci traže istinu o stravičnim pokoljima podno Kamešnice. Usprkos snažnoj propagandi o ovim događajima tijekom Jugoslavije istina polako, ali sigurno izlazi na površinu. Svjedočanstva preživjelih obvezuju nas da se ovi zločini detaljnije prouče kako bi sa sigurnošću mogli tvrditi tko je sve bio umješan u pokolj seljana.

Sramota je što niti jedna Hrvatska vlast do danas nije obilježila mjesta stradanja, niti organizirala zajedničku komemoraciju ovog strašnog događaja. Postoje pojedinačne inicijative koje su velikom većinom u organizaciji potomaka, a u rijetkim slučajima općina.

Kao unuk Karla Milanovića-Litre, svjedoka tog gnjusnog čina koji je zajedno s još nekoliko članova obitelji preživio pokolj skrivajući se ispod mrtvih tijela svojih voljenih, imam potrebu sudjelovati u inicijativi kojoj je cilj do 100. obljetnice napraviti put križa kroz zaseoke naše općine i postaviti postaje križnog puta gdje su izvršeni ovi stravični zločini", napisao je Milanović Litre.

Nakon nedjeljne svečane svete mise koju je predmolio fra Frano Milanović-Litre uz koncelebraciju župnika fra Nikicu Ajdučića, župnog vikara fra Juru Hrgovića, dr fra Antu Akrapa, fra Stanka Milanovića-Litru i fra Božu Norca Kljaju, obilježen je Dan sjećanja na nevine žrtve pokolja u Otoku. Nakon sv. mise na mjesnom groblju, župnik je izmolio molitvu odrješenja za nastradale, a vijenac u ime Hrvatskog sabora položili su Marko Milanović Litre, Miro Bulj i Luka Brčić.

"Želim se zahvaliti Hrvatskom saboru koji je poslao vijenac za obilježavanje stradanja, ali i naglasiti razočaranost izostanka bilo kakve organizacije od strane općine i načelnika Dušana Đule. Sramotno je što se nije udostojio ni doći pomoliti za duše žrtava svoje općine, sudjelovati na bilo koji način u organiziranju komemoracije, pa čak niti odgovoriti na pozive i upite inicijative oko zaprimanja dokumentacije o planiranom spomen projektu", naglasio je Milanović Litre.

Inicijativa komemoriranja zločina sastavljena je od uglednih stanovnika i potomaka općine Otok koja će nastaviti svoj rad usprkos nezanimanju vodstva općine. Milanović Litre nastavio je s kritikama prema UABA CK Sinj

"Nezainteresiranost općine Otok oko komemoracije zamijenjena je velikom brigom takozvanih antifašista koji i danas u Hrvatskoj pokušavaju širiti svoju propagandu. Partizani, koji su nepozvani boravili u kućama Otočana tijekom Drugog svjetskog rata, večer prije su se iz straha i kukavičluka povukli iz sela te mještane prepustili divljanju Nijemaca i četnika. Mještani Otoka dobro su zapamtili tko im je koliko-toliko pomogao, a tko je bježao", zaključio je Milanović-Litre.