PRVI PUT U BREZOVICI NETKO SPOMENUO BLEIBURG I ZLOČINE PARTIZANA

ZAJEDNO U BREZOVICI Plenkovićevo spominjanje Bleiburga i Stepinca izazvalo negodovanje okupljenih; Milanović: Istina je voda duboka; okupljeni mu zapljeskali

Autor

ig

Premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović zajedno nazoče obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kraj Siska.  Najprije su zajedno položili vijence kod spomenika u Brezovici, a prije toga su se rukovali. 

22.06.2021. u 09:37
Ispiši članak

Obljetnicu organizira Vlada u povodu 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe. 

Uz predsjednika Vlade su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade Boris Milošević i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Prvi se nazočnima obratio predsjednik SABA-e Franjo Habulin koji ih je pozdravio. 

''Vrlo svjesno odabrao sam ovaj redoslijed iako znam da time kršim protokol, no mi smo ovdje eda se prisjetimo početka antifašističke i da bi potvrdili našu privrženost antifašizmu danas. Pa zar nije onda logično prvo prizdraviti preživjele borce. Drago mi je da smo se danas okupili ovdje, znamo što se 22. lipnja dogodilo ovdje pa o tome neću niti govoriti, ali ću govoriti o nečem drugom. Dobro je da se ovo obilježavanje odvija u organizaciji Vlade RH, ali nije dobro da nam je trebalo punih 30 godina da bi se sjetila kako je njezina dužnost sve datume vezane uz antifašističku borbu tretirati kao državne praznike.

Još uvijek je na snazi Ustav u kojem stoji da je Republika Hrvatska zasnovana i na temeljima antifašizma a nasuprot NDH. I nadam se da to nikada neće biti promijenjeno. Ako je to tako, a Ustav kaže da jeste, onda se mora poštivani ono što je zapisano u tom temeljnom dokumentu i ne samo riječima nego i djelima'', poručio je, prenosi HRT

''Znam da se nerado čuje za ustašizaciju ili fašistoizaciju Hrvatske. I meni bi bilo draže ne govoriti o tome, ali predugo smo šutjeli o tome. Bilo je u ovih 30 godina pojedinaca koji su govorili i pisali, ali odjek je bio mali. U isto vrijeme se u medijima i knjigama slijevala bujica laži. Prekrajala se istina. Odgajali smo mlade u neznanju, ugrađivali im krive vjernosti'', ustvrdio je. 

''Ispod glasa smo komentirali kad su mijenjali imena ulica i trgova, kad su vojne postrojbe dobivale imena po notornim ustaškim zločinima. Šutimo kad mladi pozdravljaju ustaškim pozdravom kojeg ne razumiju. Vlast je u zadnjih 30 godina uglavnom šutjela o tome, a o ulozi Crkve neću govoriti'', poručio je Habulin.

Premijer Plenković se obratio okupljenima. 

''Od ove godine Vlada je nositelj organizacije obilježavanja kao što priliči državnom prazniku, i tako će biti i u budućnosti. Nakon Njemačke okupacije je uspostavljen kvislinški režim Ante Pavelića. U stvarnosti je Hrvatska bila podijeljena, a dijelovi Dalmacije su bili pod Italijom. Doneseni su rasni zakoni protiv Židova i Roma. U takvim okolnostima je skupina od 70-ak osoba osnovala Prvi sisački odred'', rekao je Plenković. 

''Partizani su postupno oslobodili dijelove Hrvatske što je dovelo do ZAVNOH-a koji je kasnije omogućio da 1990. bude potvrđena suverenost Hrvatske koja je obranjena u Domovinskom ratu'', poručio je i dodao kako je ZAVNOH omogućio raskidanje ugovora s Italijom te povratak Istre i Dalmacije u Hrvatsku. 

''Stvaranje demokratske Hrvatske u obruču ratne Europe je jedinstven događaj, nedovoljno priznat od povjesničara. Hrvatska je imala najmasovniji partizanski pokret u Europi zbog čeka je Hrvatskoj osigurano istaknuto mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata'', poručio je premijer. 

''Vrijeme je da se suočimo i s burnim vremenima Jugoslavije. Pod tim mislim i na zločine na Bleiburgu zbog kojeg su patile brojne obitelji i koje su dovele do podjela'',  dodao je. 

"Tu ponajprije mislim na poratne zločine Jugoslavenske armije nakon izručenja kraj Bleiburga, odnosno masovnih likvidacija razoružanih vojnika i civila duž Križnog puta, ponajprije u Sloveniji i Hrvatskoj, što je još traumatično za brojne obitelji.

Kao što se ničim ne mogu opravdati zločini ustaša ni Jasenovac, ništa ne može opravdati masovno pogubljenje poraženih snaga i često nedužnih ljudi, što je ne samo bacilo sjenu na antifašistički pokret već je i produbilo pogubne podjele u poratnoj Hrvatskoj.
Tu također mislim i na poslijeratne čistke političkih neistomišljenika poput progona blaženog kardinala Alojzija Stepinca, premda je bio jedan od najhrabrijih pastira Katoličke Crkve u Europi, koji se u svojim propovijedima javno usprotivio progonima Srba i Židova te mnoge od njih spasio od smrti.

Tu mislim i na uspostavu totalitarnog jugoslavenskog režima kojima su iznevjereni ideali brojnih hrvatskih antifašista, što se nažalost ponovilo i nakon slamanja Hrvatskog proljeća", istaknuo je Plenković, a spominjanje Stepinca izazvalo je negodovanje okupljenih.

Predsjednik Milanović se obratio okupljenima, a oni su mu zapljeskali. 

"Istina je voda duboka, ali može zaboljeti. U našoj istini nema ništa bolno, ona je zapravo lijepa. Krenimo od nekih istinitih stvari, to dugujemo ljudima koji su se okupili prije 80 godina", rekao je Milanović.

"Dijeliti ljude i isticati tko je bio Hrvat, a tko život ne treba isticati jer ni oni to nisu radili. Oni su bili heroji, grubi ljudi koji su često znali prijeći crtu i napraviti loše stvari", rekao je. 

Rekao je kako je ići u 2. svjetski rat kao Hrvat 1941. i 1942. godine bio čin nevjerojatne hrabrosti i avanturizma.

"Hrvatska može biti bolja. Hrvatska je jedna uređena, stabilna država. Ipak, ipak. Ovdje je cijeli državni vrh, ovdje su i ranije dolazili svi predsjednici, ja kao premijer, dolazili su i ministri iz ove Vlade, svih ovih godina netko je dolazio. Dakle, ovo nikada nije bilo neko ružno pače, ali sada je možda istaknuto, možda sjaji u svoj svojoj snazi i privlačnosti", rekao je Milanović.

Rekao je kako ćemo na povijest gledati različito te da u Hrvatskoj ima ljudi, i to ne malo, koji na ovaj dan gledaju s neodobravanjem i ne žele ovu proslavu. To je odlika svake političke nacije, dodao je Milanović.

Obraćanje je završio riječima Franje Tuđmana.

"Kad je umro Vlado Janić Capo, 3. ili 4. svibnja, maja, 1991. godine, dva dana nakon ubojstva naših dečki u Borovom Selu, Tuđman je poslao telegram, objavljeni telegram u knjigama naših historičara, obitelji pokojnog Vlade Janića Cape, njegovog prijatelja, starijeg druga, intimusa, iz beogradskih, manje partizanskih dana, i među ostalim riječima laude napisao da je njegov put, njegov primjer, primjer nacionalnog, ljudskog i političkog poštenja. Sjećajmo se tog poštenja. Živjeli, zaključio je Milanović.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.