Mesić kaže i da su njega progonili prije 50 godina: 'Sve im opraštam, to nije samo dio katoličkog nauka'

Nakon tri desetljeća demokracije u Hrvatskoj, mnogi se pitaju zašto slika naše stvarnosti nije onakva kakvu smo zamišljali ostvarenjem državnosti, rekao je Mesić govoreći o prvoj od tri knjige u kojima iznosi svoje političke memoare.

'Borba za demokraciju i dalje traje'

"Državnost je ostvarena, ali borba za demokraciju time nije okončana. Svjedokom sam nekih silnica koje su taj proces usmjerile, ponekad i priječile, njih sam zabilježio svjestan da postoji potreba dogradnje dostignutih demokratskih načela u našoj Hrvatskoj", kazao je.

Milanović došao na predstavljanje Mesićeve knjige: Spomenuo Jasenovac i Bleiburg

Prvi predsjednik Vlade u samostalnoj Hrvatskoj ustvrdio je kako je nezaobilaznu ulogu u demokratizaciji zemlje imao i Savez komunista Hrvatske, da bi se na čelu političkih stranaka nakon uvođenja višestranačja našli upravo "kadrovi izrasli u partijskoj birokraciji" kao i oni koji su "stradali od te iste birokracije". 

FOTO: Hina/Dario Grzelj

"Hrvatska partijska birokracija je, sa svim svojim deficitima, spoznala da se hrvatsko demokratsko društvo ne može graditi na temelju jedne ideologije. Mirni put u višestranačje zasigurno je njezin najveći doprinos borbi za demokratsku Hrvatsku", rekao je.

Mesić oprostio svojim progoniteljima

Mesić je podsjetio da se i on našao među progonjenima prije 50 godina kada je podržao reforme koje su tražili pokretači Hrvatskog proljeća. Međutim, svojim progoniteljima, kaže, sve oprašta.

Stipe Mesić je napisao memoare, opet laži o Tuđmanu, a ništa o australskom čeku ili UDB-inom dosjeu

"Oprost nije samo dio katoličkog nauka, već i doseg civilizacijskog poimanja, jer su suživot, kultura i vjera u narod bogatstvo na kojemu se temelji budućnost, a miri prošlost", poručio je.

Urednik knjige Franjo Maletić kazao je da događaji iz 1971. nisu bili nacionalistički ispad hrvatskog naroda ili kontrarevolucija, već obrana prava na jezik i pismo kao i prava da se dohodak raspodjeljuje u republici u kojoj je stvoren.

"Mesić nastoji pojasniti kako isticanje nacionalnog u pojedinim povijesnim okolnostima nije bilo upereno protiv drugih naroda, izuzev razdoblja NDH, već protiv režima'', ističe Maletić.

FOTO: HINA/Zvonimir Kuhtić

Povjesničar i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu te jedan od recenzenata knjige, Tvrtko Jakovina istaknuo je da je Stjepan Mesić uveo mogućnost kritike HDZ-a kao njezin član, i to dok je stranka bila na vlasti, što nije bila mala stvar. Mesić je također bio jedan od brojnih ljudi u vrhu HDZ-a, s antifašističkom i partizanskom prošlošću, dodao je. 

"Dok se HDZ ne pogleda u lice, Hrvatska se neće moći objasniti u '90-ima i do tada ćemo nositi sve ove povijesne tragove i jedne te iste reportaže svakog studenoga kada govorimo o Vukovaru ili kolovoza kada govorimo o Kninu te u travnju i svibnju kada dođu Jasenovac i Bleiburg. Svaki puta s istim rečenicama i istim akterima bez ikakve katarze", kazao je Jakovina.