Markt: U našu zemlju je do sada ušlo 400 izbjeglica, veći broj ljudi se tek očekuje; Trut: Hrvatska ima plan za ovakve aktivnosti

Anna Rich, predstavnica UNHCR-a za Hrvatsku, kazala je da je sadašnja ukrajinska situacija iznimno ozibljna, a postaje sve lošija. Vidimo civilne žrtve i ljude kako pogibaju, a moramo se sjetiti da ovo sve dolazi povrh ranijih sukoba. 

"U istočnoj regiji Donbasa u 2014. i 2015. godini je 2,9 milijuna ljudi zatražilo je humanitarnu pomoć, a 900.000 je već ranije bilo prognano. Trenutačna kriza dolazi već povrh ljudske patnje koja je već postojala tamo", kazala je Rich.

Izbjeglice koje dolaze iz Ukrajine, do unazad 24 sata, bile su osobe koje su krenule prema Hrvatskoj prije ratnih zbivanja, rekao je Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa. Oni poznaju Hrvatsku. Oni ovdje imaju rođake, prijatelje, pa čak i vlastitu imovinu. 

"Danas su pristigle prve izbjeglice koje su krenule za vrijeme ratnih zbivanja. Oni odabiru Hrvatsku zato što im je hrvatski jezik vrlo lako za naučiti, zato što imaju pozitivna iskustva s Hrvatskom. Tu je i još jedna poveznica onoga što smo mi prošli devedestih godina i ovoga što oni sada prolaze, rekao je. 

Istaknuo je da je do utorka navečer više od 400 ljudi koji su ušli u Hrvatsku. U smještajnim kapacitetima u Plitvicama je 30 osoba, u Varaždinu nema nikoga, kao i u Osijeku. 

"Manje od 10 posto ljudi ostaje u privremenom smještaju, dok ostali znaju točno gdje će ići. Neki su čak napustili Hrvatsku u pravcu istoka, prema Srbiji, neki idu prema zapadnoj Europi. Mislim da nas tek čeka onaj migracijski val. Kada će doći teško je reći. Obavili smo sve što je potrebno da bismo dočekali i veće brojeve ljudi", dodao je.  

Olena Stokoz, zamjenica predsjednika Crvenog križa Ukrajine, telefonom se javila za emisiju HTV-a Otvoreno. Rekla je da se ne mogu u potpunosti nositi s njime jer su okolnosti izuzetno teške u mnogim dijelovima Ukrajine.

"Koordiniramo se i surađujemo s ukrajinskim vatrogasnim postrojbama i hitnim službama u otklanjanju štete na civilnim zgradama i infrastrukturi. Naše službe za hitno djelovanje organiziraju prihvatne točke na graničnim prijelazima za žene i djecu. Opskrbljuju ih hranom vodom i higijenskim i drugim potrepštinama. Pružamo također socijalnu i psihološku pomoć koja je sada potrebna svima u Ukrajini. Držimo i tečajeve pružanja prve pomoći svima koji su sada u pokretu u svim područjima gdje je to potrebno. Nastojimo evakuirati ljude s područja teškog granatiranja barem ondje gdje je to moguće jer ne može doprijeti do svih krajeva Ukrajine. Što se tiče broja ljudi koje smo dosad zbrinuli riječ je o 30-ak tisuća u ovih pet dana od eskalacije sukoba", istaknula je Stokoz.

'Potrebni su nam lijekovi...'

Rekla je kako je situacija izrazito teška i napeta u krajevima oko Luganska i Donecka te također u Harkivu i okolici u kojoj trpe žestoko granatiranje. Dodala je kako je stanje teško oko Černihiva i Hersona na jugu Ukrajine, a da se najteže pogođena područja nalaze se na sjeveroistoku, istoku i jugu zemlje.

Upitana kakva je humanitarna pomoć sada najpotrebnija odgovorila je kako se potrebe mijenjaju iz dana u dana, ovisno o regiji.

"Potrebni su nam lijekovi, pribori prve pomoći i kompleti za zbrinjavanje ozljeda. Trebamo i vodu, hranu te osnovne humanitarne potrepštine za ljude koji su ostali odsječeni od svijeta u svojim skloništima zbog granatiranja. Iste potrebe imamo i na zapadnim granicama s Europskom unijom zbog golemog izbjegličkog vala koji se onamo kreće iz ostatka zemlje, navela je Stokoz.

Damir Trut, ravnatelj Civilne zašitite u Ministarstvu unutarnjih poslova, kazao je da je Hrvatska ima plan za ovakve aktivnosti. Ne znamo koliko će izbjeglica doći u Hrvatsku.

"Svi oni koji će doći, prihvatit ćemo ih. Učinit ćemo sve da se osjećaju kao u svojoj domovini", rekao je.

Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu istaknuo je da su ruske snage prisiljene u hodu odbaciti prvobitni plan. Sada je trenutačno operativna pauza, počela je u subotu i još uvijek traje, kada se koncentriraju snage, posebno oko Harkiva i Kijeva, za iduću fazu.

"Prva faza je bila da se napravi brzi prodor lakim specijalnim snagama, zračnim snagama do Kijeva da se grad okruži i dekapitira politički vrh Ukrajine. Nakon toga se očekivalo da će Ukrajinci izgubiti volju za borbu i da će se predati te da će se napredovanje pokrenuti iz druga dva smjera", kazao je.  

Na sjeveru su ruske postrojbe pokazale cijeli niz problema, kaže i dodaje da je riječ o lošoj logistici, lošoj obuci, lošoj kooridnaciji. Posebno je istaknuo da ga čudi kako u šestom  danu sukoba nema ruskih zračnih snaga.