Marko Rakar i Vuk Vuković šalju pisma građanima, nude otkup 'švicaraca'. Agencija počela nadzor nad Rakarovom tvrtkom

Iz AZOP-a ističu da nisu zaprimili niti jedan zahtjev za utvrđivanje povrede pri ponudi otkupa "švicaraca" te da su nadzor pokrenuli temeljem javno dostupnih podataka.

AZOP ističe da su ključni članci 5., 6. i 14. Opće uredbe o zaštiti podataka. Riječ je o vrlo opširnim i detaljnim odredbama.

Prema načelima obrade osobnih podataka (članak 5.) mora biti zadovoljen niz uvjeta pa, među ostalim, osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani, prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama, kao i primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhu zbog koje su obrađeni. Moraju biti adekvatno čuvani i zadovoljiti kriterije sigurnosti, piše Večernji list.

Ako su svi osobni podaci u vezi s kreditima u "švicarcima" uistinu mogli biti izvučeni iz ZK registra i korišteni, Rakarova tvrtka morat će dokazati i zakonitost obrade (čl. 6. Opće uredbe), odnosno pravni osnov za korištenje osobnih podataka. Dovoljno je od šest mogućih pravnih osnova zadovoljiti jedan, a Rakar se u javnim istupima pozvao da je imao "legitimni interes" koristiti osobne podatke iz zemljišno-knjižnog registra za slanje neočekivane poslovne ponude građanima nekoliko tjedana uoči zastare potraživanja eventualno preplaćenih kredita u "švicarcima".

Nude otkup potencijalnih tražbina

Podsjetimo, iza tvrtke Druga kompanija SPV d.o.o. stoje komunikacijski i informacijski stručnjak Marko Rakar te ekonomist Vuk Vuković, uz brojne druge, a kompanija je na stotine adresa poslala pozive u kojem nudi otkup potencijalne tražbine na temelju preplaćene kamate po kredirima u švicarskim francima.

"Cilj je pomoći oštećenim građanima da dođu do svog novca od banaka", rekao je Rakar gostujući u srijedu kod Romana Bolkovića u emisiji "1 na 1".

Rakar je kazao da su potrošači i šira populacija podlegli tvrdnjama banaka i bankara da je problem švicarskog franka riješen. Dodao je da se to ponajprije postiglo iznimnim ulaganjem u odnose s javnošću i odjele kriznog komuniciranja. Time su banke, tvrdi, cjelokupnu temu pokušale gurnuti izvan fokusa javnosti, bez objašnjenja srži problema.

"Svih ovih godina ponajprije udruga 'Franak' borila se za potrošače koji su imali takve kredite. Uspjeli su tu temu održati na životu i svojim akcijama postići niz pozitivnih odluka na sudovima. Priča je krenula početkom 2000-ih kad su austrijske banke ušle na hrvatsko tržište. U pokušaju da osiguraju odgovarajući udio na tržištu počeli su nuditi kredite koji su bili denominirani u švicarskim francima. Tadašnje objašnjenje bilo je da to rade jer je CHF izrazito stabilna valuta. Kamate su bile mnogo niže u odnosu na kunu ili euro", rekao je.

"Do kraja 2008. imali smo 40 milijardi kuna kredita u švicarskim francima. Paralelno s time, negdje od početka 2004. godine, Libor je počeo rasti. Libor je dugo vremena bio niži od Euribora. Krediti u švicarskim francima su zbog toga postali veoma nepovoljni. Oni mjesečni anuiteti postali su znatno skuplji. Šlag na torti bio je 15. siječnja 2015. kada je Švicarska centralna banka odlučila ukloniti svoju indeksaciju. Taj dan je švicarski franak narastao 20 posto i velika većina tih kredita postala je neotplativa", rekao je.

Toksičnost kredita u švicarcima

Rakar je dodao da su se neki od ovih problema mogli izbjeći, ponajprije zato što su, kako kaže, mnogi financijski izvještaji, u domaćim i stranim bankama upozoravali na "toksičnost" takvih kredita.

Rakar je upozorio na činjenicu da su banke zaštićene, a gotovo dvije trećine klijenata nisu u mogućnosti podmirivati svoje obveze.

"Proguran je zakon o konverziji koji u prvom redu štiti banke. Da smo 63 posto kredita otpisali, cijeli niz problema kaskadno bi se pojavio u sustavu i neke od tih banaka ne bi bile s nama danas", tvrdi.

Otkrio je i što piše u samom pismu građanima bog kojeg su se svi toliko uznemirili, a ponajviše banke:

"Dakle, naše je pismo vrlo jednostavno, ima samo stranicu i pol i prava rečenica glasi: "Poštovani Romano, uočili smo da ste dignuli kredit u CHF 2007. godine u visini od 100 k CHF i vjerujemo da na današnji dan imate pravo na obeštećenje koje iznosi nekoliko tisuća eura", parafrazira.

Naglasio je da je pismo specifično jer "laserski precizno pogađa svakog potrošača koji je bio oštećen od te cijele afere i prvi put mu jasno daje do znanja na kakvo obeštećenje ima pravo". Također je istaknuo da su reakcije ljudi do sada "iznad svih očekivanja".

Nikakva prava nisu povrijeđena

"Ja smatram da nikakva prava nisu povrijeđena, dapače, mislim da naše pismo upozorava svakog na neka prava za koja netko nije ni znao da ih ima. Dakle, situacija je iznimno jednostavna iako izgleda komplicirano, svi podaci o nekretninama evidentirani su u zemljišnim knjigama. Taj je dokument po svojoj prirodi javan, to znači da bilo tko u bilo kojem trenutku bez dokazivanja pravnog interesa može napraviti uvid u taj registar", tvrdi Marko Rakar.

Koja je procjena ukupne izloženosti banaka, pitao je Bolković.

"Ako govorimo o punoj odšteti za koju mislimo da bi Vrhovni sud mogao odlučiti, tu se radi o milijardu i pol eura. Naša procjena je oko 300 milijuna eura, što se odnosi na zateznu kamatu za koju smo sigurni da potrošači na nju imaju pravo", procjenjuje.

Osvrnuo se Rakar i na potencijalnu opasnost s kojom se banke mogu susresti, iako tvrdi da je ona uvelike nepostojeća.

"Europske su banke generalno u sasvim drugoj poziciji u odnosu na američke zbog promjena načina kako se kontroliraju kapital i rezerve, europski sektor je bitno kapitaliziraniji u odnosu na američki. To vrijedi i za naše banke. Banke u ovom trenutku raspolažu golemom količinom novca i pritom se ne dovode u opasnost", tvrdi.

Kaže da su se upustili u ovaj projekt zato što "vjerujemo u javni interes, ali i da u konačnici nešto zaradimo na kraju puta, ne treba bježati od toga".

"Vjerujem da smo došli u poziciju kao društvo, dakle, šest tjedana prije zastare, da većina od 120 tisuća obitelji uopće ne zna da ima pravo na odštetu", kaže.

U pozivu Rakar i Vuković nude da kompanija preuzme sve troškove vođenja postupka, a po uspješnoj naplati obeštećenja zadrži 25 posto iznosa, dok bi osoba koja je prodala tražbinu dobila 75 posto, pisao je ranije Index. Time efektivno kompanija preuzima sav rizik postupka, snosi troškove u slučaju negativne presude, a građani mogu samo profitirati u slučaju pozitivne presude, s tim da bi dobili tri četvrtine posuđenog iznosa. S ostatkom bi Druga fundacija SPV pokrila sve troškove, a ono što ostane nakon toga bi bio profit. 

Još se čeka odluka Vrhovnog suda

Podsjetimo, Vrhovni sud je krajem prošle godine donio prvu odluku o pravu na obeštećenje potrošača nakon konverzije švicarskog franka, a rok za podnošenje tužbe za naplatu preplaćenih kredita u švicarskim francima istječe 16. lipnja.

Predsjednik Zoran Milanović nedavno je razgovarao s Udruge Franak, koordinatorom ekonomsko-pravnog tima Udruge Goranom Aleksićem i aktivisticom Udruge Maruškom Matulović. Predstavnici Udruge Franak na sastanku su ukazali na ključne probleme vezane uz postupanje i odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske u slučaju konverzije kredita u švicarskim francima.

Aleksić je tada podsjetio kako Vrhovni sud - ni sedam godina od provedene konverzije i gotovo pet godina nakon pravomoćne kolektivne presude - još uvijek nije donio odluku imaju li potrošači koji su izvršili konverziju kredita u švicarskim francima pravo na obeštećenje. Aleksić tu činjenicu smatra velikim problemom posebno zbog toga što za 65 dana nastupa zastara potraživanja po pojedinačnim tužbama, čime bi oko 35 tisuća potrošača bilo trajno zakinuto za mogućnost tužbe i prava na moguće obeštećenje.

Iz Udruge Franak još nisu komentirali akciju Rakarove tvrtke.