Marić nakon objave o podizanju rejtinga Hrvatske: 'Ovo je šlag na tortu, to je prvi efekt formalnog članstva u eurozoni'

Naime, agencija Moody's, jedna od tri vodeće svjetske kreditne rejting agencije, objavila je u petak kasno navečer da će u slučaju formalne odluke Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) 12. srpnja o ulasku Hrvatske u eurozonu s 1. siječnjem iduće godine, podići hrvatski kreditni rejting za dva stupnja, na 'Baa2', čime bi po prvi puta dosegnuo investicijsku razinu. 

Tim povećanjem Hrvatska bi po prvi puta kod sve tri agencije imala investicijsku razinu kreditnog rejtinga.

Ova objava Moody'sa je došla izvan redovnih izvještavanja za ovu godinu, a Marić ju je ocijenio izuzetno pozitivnom.

"Mislim da je to jedna jako dobra vijest, koja dolazi kao svojevrsni 'šlag na tortu' i 'točka na i' svega onoga što smo kao Vlada od početka mandata imali kao cilj, a to je povratak Hrvatske u sigurnu zonu investicijskog rejtinga", istaknuo je Marić u izjavi novinarima.

Ocijenio je i da je to "prvi pokazatelj i prvi efekt formalnog članstva u eurozoni".

Razumije bojazan građana zbog potencijalnih kratkoročnih negativnih efekata ulaska u eurozonu, koji se prije svega odnose na zaokruživanje cijena i utjecaj na inflaciju.

"Međutim, kroz ovaj element se vidi da su koristi kudikamo veće i više, jer kreditni rejting ima dugoročniji efekt, s obzirom da se reflektira u cijeni zaduživanja", istaknuo je Marić.

To je poglavito važno u trenucima kada su referentne kamatne stope počele rasti, te tako poskupljivati i dug i kapital, kazao je.

Za sada ne vidimo prijetnju recesije, no Hrvatska nije otok

Članstvo u eurozoni je ocijenio važnim i zbog toga jer se nalazimo u kriznim vremenima, uslijed kojih rastu i inflatorni pritisci, a tu su i najave potencijalnih prijetnji od recesije.

Rekao je da cijeni doprinos analitičara koji upozoravaju na opasnost recesije, a svega toga su svjesni i u Vladi. Stoga, radi se sve kako bi se ublažili inflatorni pritisci, jer s postojećom strukturom inflacije, oni više "udaraju" na socijalno ugroženije skupine stanovništva, s obzirom da su hrana i energenti u njihovim potrošačkim košaricama često jedini artikli koje konzumiraju.

Uz ublažavanje tih pritisaka, apostrofirao je Marić, jednako je važno i osigurati opskrbu hranom i energentima.

Treća bitna stvar je i održavanje postojeće razine gospodarske aktivnosti, jer njeno usporavanje ili ulazak u negativnu zonu upravo i znači recesiju.

No, Vlada recesiju u svojim procjenama za ovu godinu "ne vidi", s obzirom i na turističku sezonu, razinu građevinskih aktivnosti, kao i solidne performanse u trgovini na malo, poljoprivredi i dobrom dijelu prerađivačke industrije.

"No moramo biti svjesni da nismo izdvojeni otok, već dio otvorenog gospodarstva", napomenuo je Marić, dodajući da se određena upozorenja vrlo ozbiljno shvaćaju.

Pitanje je koja je to razina inflacije koja bi mogla početi utjecati na promjenu navika potrošača, no očito, kada su u pitanju esencijalna dobra poput hrane i energenata, još nije dosegnuta, ustvrdio je Marić odgovarajući na pitanje novinara.

"No s dodatnim usložnjavanjem možemo očekivati i da će se sklonosti potrošača početi mijenjati. Za sada, unatoč poteškoćama dobar dio građana to uspijeva podnijeti", izjavio je.

Kada je riječ o turističkoj sezoni, vrijednost fiskaliziranih računa je trenutno oko 25 posto veća u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Iako nije lako raščlanjivo, nažalost značajniji efekt na takve rezultate ima i rast inflacije, s obzirom i da su prema podacima za svibanj cijene u kategoriji hotela i restorana na godišnjoj razini porasle za oko 12 posto, rekao je Marić.

Po pitanju rasta cijena hrane, smatra da tu svi trebaju dati svoj doprinos te "smanjiti špekulativne aktivnosti" na najmanju moguću mjeru, što uključuje i trgovce, ali i proizvođače, otkupljivače, te bazične proizvođače poljoprivrednih proizvoda.

Tim špekulacijama u kratkom roku netko može eventualno dobiti, no dugoročno svi gubimo, poručio je Marić.

Rekao je i da je Vlada dala poticaj putem smanjenja PDV-a na hranu, a kao pozitivnu okolnost je apostrofirao i visoko konkurentno tržište maloprodaje u Hrvatskoj, pri čemu se konkurencijom trgovačkih lanaca koliko-toliko ublažavaju inflatorni pritisci.

Uskoro izdavanje domaće obveznice

Za drugi tjedan srpnja planira se i izdavanje domaće obveznice, vrlo vjerojatno u dvije tranše, s kraćom i dužom ročnosti, odnosno četiri i deset godina, s obzirom da 22. srpnja na naplatu dospijeva obveznica od milijardu eura, pa ju je cilj u potpunosti refinancirati.

O tome je već odrađen krug razgovora s domaćom financijskom industrijom, prinosi će zasigurno biti viši no u odnosu na prijašnja izdanja, no možda bi i odluka Moody'sa mogla utjecati da se koliko-toliko "stisnu" ti prinosi te postignu što je moguće bolji uvjeti i veća ušteda, izjavio je ministar financija.

Dodao je i da formalne odluke kreditnih agencija ne moraju značiti da će se reflektirali "preko noći". Međutim, neki globalni investitori imaju statutarne odredbe o ograničenju ulaganja u vrijednosne papire koji su ispod investicijskih. Odlukom Moody'sa Hrvatska više takvih briga neće imati, izjavio je Marić.

Odgovorio je i na pitanje o nedavnom sastanku s predstavnicima studenata, koji traže da im se podigne porezni limit do kojeg roditeljima mogu biti porezna olakšica. Marić je sastanak ocijenio vrlo konstruktivnim, najavio da bi se trebali naći i idući tjedan, nije želio još ništa "najavljivati i obećavati", no i najavio da bi se već idućeg tjedna mogla dogoditi i objava finalne odluke.

"Ideja u ovim okolnostima ima svojih utemeljenja, a mi sad tražimo način kako to provesti u djelo. Koliki će biti iznos, to ćemo vidjeti u nekoliko idućih dana", izjavio je Marić, dodajući da je želja, s obzirom i na potrebne zakonske izmjene, da se ide krajnje jednostavno u smislu provedbe, pa da time već bude i obuhvaćen rad studenata tijekom ovog ljeta.