KONAČNO RAŠČIŠĆAVANJE PROBLEMA

Marić i Cappeli predstavili novi Zakon koji će riješiti probleme zaostale još iz pretvorbe i privatizacije

Autor

mo/h

Ministri državne uprave i turizma, Goran Marić i Gari Cappelli, u četvrtak su u Ministarstvu državne imovine predstavili novi prijedlog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. 

13.06.2019. u 18:12
Ispiši članak

Ovaj prijedlog zakona kad bude potvrđen u Saboru trebao bi zamijeniti dosadašnji Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, iz 2010. godine, koji se pokazao neadekvatnim. 

Naime, u postupku pretvorbe društvenih poduzeća koja su se bavila turističkom djelatnošću u temeljni kapital trgovačkih društava u pravilu se nije procjenjivalo zemljište na kojem su bili izgrađeni hoteli i drugi turistički objekti, već samo objekti. Nakon privatizacije objekti su postali vlasništvo trgovačkih društava, a zemljište ispod i oko objekta postali su vlasništvo Republike Hrvatske. 

Zbog toga danas u Hrvatskoj postoji čak 77 kampova površine ogromnih 14 i pol milijuna metara kvadratnih, koji su bili u postupku pretvorbe i privatizacije i kojima su objekti procijenjeni, a zemljište ispod objekata nije. 

To nije ostalo ograničeno samo na turizam; poduzećima koja su se bavila drugom gospodarskom djelatnošću dogodilo se isto.  

Posljedice navedenog bile su da su hotelsko - turistička i trgovačka društva koristila nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske bez plaćanja naknade, a takvih situacija ima i danas. Ministri Marić i Cappelli smatraju kako će prijedlog zakona kojega oni predlažu nakon više od dva desetljeća nereda u tom području napokon dovesti stvari na bolje.

"Osim štete po proračun Republike Hrvatske, zbog takvog nesređenog stanja izostajale su investicije, jer društva zbog neriješenih imovinsko - pravnih odnosa nisu bila u mogućnosti dobiti potrebnu dokumentaciju, a dolazilo je i do degradacije turističkog proizvoda", rekao je ministar Goran Marić. 

Ministar Marić naglasio je kako nigdje toliko negativnih i loših rješenja proces pretvorbe i privatizacije nije ostavio kao u pretvorbi tvrtki turističkih djelatnosti. "Dva desetljeća nakon osamostaljenja i 25 milijuna kvadrata zemljišta koje nije ušlo u temeljni kapital, Republika Hrvatska nije naplaćivala ništa. Nije to bila šteta samo po državni proračun, bila je to šteta i za trgovačka društva, bez obzira na koji su način ta zemljišta koristila, koja se nisu mogla razvijati zbog neriješenih imovinsko - pravnih odnosa", rekao je.

Dodao je i kako je prijedlog novog zakona jednostavan, jasan, provediv i reformski te mijenja na bolje. Omogućit će svim trgovačkim društvima koja koriste ta zemljišta normalan razvoj poslovne strategije, razvoja, investicija i zapošljavanja. Omogućit će veće proračunske prihode jedinicama lokalne samouprave, Republici Hrvatskoj.

Državni proračun do danas je propustio najmanje dvije milijarde kuna prihoda samo zato što nije riješila taj problem. Da je država rješavala ovakve probleme ranije, do ovih propusta ne bi došlo. 

Danom stupanja novog zakona na snagu sva trgovačka društva koji su korisnici kampa postaju zakupci zemljišta kampa i plaćat će zakup od šest do deset kuna po metru kvadratnom godišnje. 

Ministar Marić smatra kako je plaćanje naknade od šest do deset kuna godišnje, koje će trgovačka društva plaćati za zakup, izrazito povoljna i kako zakupcima neće stvarati probleme. 

Ministar turizma Capelli također je zahvalio timovima iz oba ministarstva što su napokon napravili prijedlog zakona koji će nakon više od dva desetljeća unijeti reda te omogućiti da konačno raščisti stanje s neprocijenjenim zemljištima u turizmu. 

"Ova Vlada prepoznala je važnost donošenja ovog zakona jer mi u segmentu turizma očekujemo investicije od tri do pet milijardi eura. S obzirom na sve navedeno, mislim kako danas radimo jedan veliki iskorak", rekao je Capelli. 

Dodao je i kako će Ministarstvo zbog ovog zakona doći do dodatnih sredstava te kako će Fond za turizam svakako moći podignuti i kvalitetu usluge i infrastrukture, a time i veći broj zaposlenih. 

"Današnjim danom krećemo u jedan iskorak, kada gledamo Hrvatska svake godine ima oko milijardu eura investicija u turizam, tu su dodatna sredstva za Fond za turizam, što će značiti bolje i kvalitetnije investicije u turističku infrastrukturu, a u konačnici se može očekivati i veći broj zaposlenih", kaže Cappelli.

Poručuje da nakon 20 godina dolazimo u poziciju da hrvatski turizam konačno zna što je to zemljište oko hotela i što je to zemljište u kampovima. 

Ministar Marić ocjenjuje da pretvorba i privatizacija nigdje nije ostavila toliko trauma i negativnih posljedica kao u segmentu turističke djelatnosti. Ističe da 20 godina nakon osamostaljenja za 25 milijuna kvadrata zemljišta koje nije ušlo u temeljni kapital država nije naplaćivala išta.

Nakon toga, 2010. godine, donesen je Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, koji je između ostalog propisao da su zemljišta ispod procijenjenih objekata vlasništvo trgovačkog društva. 

Iako je imao dobru namjeru, Marić ocjenjuje da je taj zakon bio neživotan i neprovediv, s obzirom na to da temeljem njega nije provedena niti jedna pravna radnja.

Zakupnina turističkog zemljišta do 10 kuna godišnje po metru kvadratnom 

Marić kaže da će se novim zakonom svim trgovačkim društvima omogućiti normalan razvoj poslovne strategije, dok će jedinicama lokalne samouprave, Fondu za turizam, kao i državnom proračunu, omogućiti veći prihodi. 

Prijedlog novog zakona predviđa nove definicije neprocijenjenog građevinskog zemljišta te turističkog zemljišta, definira i pojmove kao što su hotel, turističko naselje, kamp, dio kampa, obuhvat turističkog zemljišta, preostalo turističko zemljište, itd. 

Točno definira i obuhvat turističkog zemljišta u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i turističkog naselja te zemljište na kojemu su izgrađene građevine u njihovoj funkciji.

Po novome će hotelsko-turističke tvrtke imati zakonski položaj zakupnika tog turističkog zemljišta u vlasništvu lokalnih jedinica, pri čemu zakupnina ne smije iznositi manje od šest niti više od 10 kuna godišnje po metru kvadratnom.

Kada je riječ o kampovima, novim prijedlogom se i u kampovima trgovačkim društvima priznaje vlasništvo zemljišta ispod objekata koji su procijenjeni. U skladu s tim formirat će se i nove katastarske čestice s objektima koje su u vlasništvu tvrtki, čime više nema ni suvlasničke zajednice, dok država postaje isključivi vlasnik neprocijenjenog zemljišta u kampovima.

Time se, kako obrazlažu predlagači, izbjegava nemogući postupak utvrđivanja veličine suvlasničkih omjera i razvrgnuća suvlasničke zajednice.

Trgovačka društva koja imaju vlastite nekretnine u obuhvatu kampa imat će položaj zakupca zemljišta u vlasništvu države, a zakupnina će za njih iznositi 12 kuna po kvadratnom metru godišnje. 

Pritom, bi kampovi na otocima imali 10 posto popusta na iznos zakupnine, kampovi s četiri zvjezdice pet posto, a oni s pet zvjezdica dodatnih pet posto popusta.

Zakon i u slučaju turističkog zemljišta i u slučaju kampova tvrtkama daje mogućnost da u bilo kojem trenutku od lokalnih jedinica odnosno od države (u slučaju kampova) zatraže prodaju tog zemljišta, i to po procijenjenoj vrijednosti koju utvrđuje ovlašteni sudski vještak. 

Prijedlog novog zakona regulira i raspored prihoda od zakupa ili prodaje turističkog ili zemljišta u kampovima. 

Regulira i slučajeve kada su primjerice hotel, turističko naselje, kamp ili njihovi dijelovi na pomorskom dobru, obvezujući tada trgovačka društva da ishode koncesiju na zauzetom pomorskom dobru i tako trajno riješe to pitanje. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.