Malo mlađi od Manolića: Bivši Mesićev i Josipovićev savjetnik nikad nije priznao što je sve radio za jugoslavenske tajne službe

Rođen je 1. travnja 1924. godine u Preku na otoku Ugljanu. Karijeru koja je i danas tema brojnih rasprava i novinskih članaka je ostvario ponajviše u diplomaciji, koja je započela nakon Drugog svjetskog rata.

Lončar je sudjelovao u ratu nakon što se 1942. priključio Narodnooslobodilačkom pokretu te je dva puta ranjavan – '43. na Ugljanu i ’45. na Dugom otoku. Neposredno nakon rata aktivan je u jugoslavenskim sigurnosnim i obavještajnim organizacijama, što je najkontroverzniji dio njegove biografije. 

Jugoslavenski konzul i savjetnik misije pri Ujedinjenim narodima u New Yorku postao je 1950. godine. Bio je ambasador u Indoneziji, veleposlanik za SR Njemačku, a 1979. imenovan je veleposlanikom za Sjedinjene Američke Države. Svoja poznanstva i političke veze iskoristio je u lobiranju da Hrvatska 2008. pristupi Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Međutim, u vrijeme Domovinskog rata upravo Lončaru se u hrvatskim medijima najviše zamjeralo nametanje nepravednog embarga UN-a na uvoz oružja, koji je pogodovao srpskoj agresiji na Hrvatsku i otežalo stvaranje nezavisne hrvatske države.

FOTO: HINA

Posljednji šef diplomacije SFRJ

Lončar je bio posljednji ministar vanjskih poslova SFR Jugoslavije te posebni izaslanik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za Pokret nesvrstanih. Zalagao se za približavanje Jugoslavije europskim integracijama. 

Bio je savjetnik za vanjsku politiku dvaju hrvatskih predsjednika – Stjepana Mesića i Ive Josipovića, pišu lijevi mediji.  Nositelj je visokih odlikovanja Argentine, Grčke, Indonezije, Italije, Kolumbije, Meksika, Njemačke, Perua, Švedske i Venezuele.

Budimir Lončar nikada nije progovorio o svojoj ulozi i djelovanju u jugoslavenskoj tajnoj policiji, Odjeljenju za zaštitu naroda (Ozna), a nakon toga i u tajnoj službi Sekretarijata za vanjske poslove SFRJ? Kao i Manolić karijeru je napravio u zloglasnim jugoslavenskim obavještajnim službama.

Svojedobno je i bliski suradnik pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandić i stručnjak za sigurnost Pavle Kalinić potvrdio da je Lončar bio u preteči UDBA-e te da je nakon toga bio šef obavještajne agencije unutar ministarstva vanjskih poslova bivše države.

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nije imao dobro mišljenje o Budimiru Lončaru.

"Budimir Lončar kontinuirano zastupa politiku izjednačavanja agresora Srbije i JNA i napadnutu Republiku Hrvatsku. (…) Lončar je propustio izraziti lojalnost Republici Hrvatskoj, čime se stavio na stranu protivnika mirnog demokratskog i pravednog rješenja jugoslavenske političke krize".

Lončar je demantirao svoju ulogu u nametanju UN-ova embarga na uvoz oružja Hrvatskoj '90-ih godina

"Ovaj dio karijere Lončar je rijetko spominjao. Podatak nikada nije bio tajan, donosile su ga mnoge novine kada je Lončar imenovan saveznim sekretarom za inozemne poslove. Poslije raspada Jugoslavije mnogi su to spominjali", piše Lončarov biograf povjesničar lijevih političkih stavova Tvrtko Jakovina, podsjeća portal Teleskop.