Malenica zagrmio zbog optužbi oporbe: Pokušavaju fokus prebaciti sa svoje proruske politike na nešto što je lažno

"Premijer nije obuhvaćen ni istragom niti optužnicom niti je sudjelovao u direktnoj prepisci sa Žalac i Rimac oko nabavke softvera", odgovorio je Malenica zamoljen da za Dnevnik HTV-a komentira tvrdnje SDP-a i Mosta da bi DORH i policija trebali ispitali ulogu Andreja Plenkovića u prepisci Gabrijele Žalac i Josipe Rimac.

Dakle, dodao je, sasvim je svejedno tko je u ovom slučaju AP.  Nitko ne zna što je sadržaj privatne komunikacije između dvije osobe, rekao je. 

Rekao je i da je sporni softver prezentiran u Vladi nakon što je potpisan ugovor o nabavci, ali ta komunikacija predsjednika Vlade s ministrima o bitnim i važnim pitanjima je nešto što se događa.

"Ovdje imamo neovlaštene informacije s obzirom na to da je i dalje ovaj dio kaznenog postupka nejavan. Imamo optužnicu koja još nije potvrđena tako da zapravo vidimo da jalova oporba na temelju inicijala i informacija kreira lažnu temu i pokušava fokus prebaciti sa svoje proruske politike na nešto što je po meni lažno", rekao je Malenica.

"Ne želim ulaziti u kazneni postupak. Postupak istrage su provela nadležna tijela, sudjelovao je ured europskog tužitelja u Hrvatskoj i na njima je da utvrde koje su osobe koje se trebaju ispitati u ovoj fazi postupka tako da ne bih kvalificirao određene informacije u medijima, koje su neovlaštene", odgovorio je Malenica na pitanje bi li kao pravnik rekao da i tu "treću osobu" treba ispitati.

Posvojenja u Kongu: Sudovi, među kojima i onaj u Zlataru, postupali zakonito

Rekao je i da to nije prvi put da informacije "cure u javnost".

"Imamo situaciju da se postupak iz sudnice seli u javnost i to utječe na pravo okrivljenika, na pravično suđenje, na privatnost i dovodi u pitanje smisao i svrhu kaznenog postupka", rekao je.

Također je kazao da na stručnoj razini treba raspraviti o tome postoji li potreba za izmjenom zakonskih propisa, a da, s druge strane, treba omogućiti pravo medija da izvještavaju o kaznenom postupku i pravo građanima da znaju određene informacije iz sudskih postupaka.

Na pitanje je li ikad ustanovljeno tko je pustio povjerljive dokumente i dokazne materijale u javnost, odgovorio je da je to pitanje za policiju i da o tome nema informacija.

Osvrnuo se i na slučaj posvajanja u Kongu, budući da su u fokus su došli i sudovi u Zlataru i Varaždinu te naveo da je pravosudna inspekcija nakon informacija o četiri posvajanja na dva suda obavila nadzor nad radom tih sudova u postupku dodjele predmeta sucima i tu je utvrđeno da su ti predmeti dodjeljivani temeljem algoritma, dakle, nasumičnom dodjelom. Dodao je i da je predsjednik Vrhovnog suda također proveo nadzor i utvrdio da su sudovi, među kojima i onaj u Zlataru, postupali zakonito.