Liječnici šokirani naputkom HZZO-a: Mogli bi na sud, kažnjavat će se i pacijenti

Naime, prekršajne sankcije se odnose na bolničke liječnike zbog propisivanja lijekova mimo liste, na obiteljske liječnike zbog duljine bolovanja, ali i na pacijente koji se prema istom zakonu mogu prekršajno goniti ako simuliraju.

U naputku se navodi da se novčanom kaznom za prekršaj može kazniti svaki osiguranik koji svjesno prouzroči bolovanje, namjerno sprječava ozdravljenje, za vrijeme bolovanja radi poljoprivredne ili neke druge poslove ili bez odobrenja liječnika otputuje iz mjesta prebivališta.

Prekršajne kazne predviđene zakonom kreću se u rasponu od 660 do 2650 eura za liječnika koji neosnovano drži pacijenta na bolovanju, odnosno od 1060 do 1990 eura za pacijente koji simuliraju, za vrijeme bolovanja rade ili odu na putovanje.

FOTO: Ante Cizmic / CROPIX

'Mi liječimo ljude, ne kontroliramo što rade'

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) zabrinuta je naputkom koji su doživjeli kao novi pritisak i zastrašivanje od strane zdravstvene administracije. "Zakon je takav, nije to nešto novo, ali to je dodatni pritisak na nas. Doživjeli smo to kao šamar i pokušaj zastrašivanja. Liječnici su revoltirani jer mi nikako nismo odgovorni za duljinu bolovanja naših pacijenata.

Krivac su liste čekanja na preglede i sporost vještačenja radne sposobnosti, na koje se čeka i dulje od godinu dana", istaknula je Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica KoHOM-a. Ona smatra da je potez HZZO-a svojevrsna odmazda zbog toga što su u prosincu prošle godine pozvali svoje članove da ne potpisuju aneks ugovora s HZZO-om, izvijestio je Novi list.

Predstavnica obiteljskih liječnika smatra ovakav sustav nepravednim. "Ne možemo mi biti krivci za bolovanja, jer to je odnos liječnika i osiguranika. U razvijenim zemljama doktor otvori bolovanje na temelju medicinske indikacije, a dalje se to rješava između osiguranika i zdravstvenog osiguranja. Mi nismo tu da budemo kontrolori, nego da liječimo ljude", istaknula je.

FOTO: Zeljko Puhovski / CROPIX

Implicira se na nepravilnu praksu

Koliko će im pojedini pacijent biti na bolovanju ovisi o listama čekanja i o duljini čekanja na vještačenje. Rješenje vidi u povratku povjerenstava za bolovanja kojima je HZZO nekad kontrolirao bolovanja dulja od mjesec dana. Poseban je problem sporost rada Zavoda za vještačenje gdje se odgovor čeka dulje od godinu dana. U međuvremenu pacijent je na bolovanju dok se ne utvrdi je li radno sposoban ili nije.

HZZO je najavio značajno podizanje naknada za bolovanja koja idu na njihov trošak pa ovim naputkom žele smanjiti stope bolovanja. Prema podacima iz 2024., za naknade vezane uz bolovanja HZZO je izdvojio oko 220 milijuna eura. Inače, stopa bolovanja u Hrvatskoj je sukladna europskom prosjeku i kreće se oko devet posto.

HZZO uvodi veliku promjenu oko bolovanja i ovo će zanimati mnoge Hrvate

Ovaj naputak HZZO-a implicira da liječnici masovno krše zakonske odredbe, no prema podacima iz samog HZZO-a, u 2023. su mjere izrečene za tek tri posto kontroliranih ordinacija, a izrekli su devet opomena s novčanom kaznom, sedam opomena uz naplatu štete i dvije opomene uz naplatu štete i novčanu kaznu.