LEGALIZACIJA TUNE Vučković odgovorila pomaže li ministarstvo Anti Gotovini: 'Riječ je o najreguliranijem ribolovu i prometu'

Ministrica je to kazala odgovarajući uoči sjednice Vlade na novinarski upit pomaže li Ministarstvo poljoprivrede Anti Gotovini legalizirati tune iz Libije.

"Riječ je o najreguliranijem ribolovu i prometu", istaknula je Vučković te dodala da su novinski napisi "potpuno neistiniti".

Naime, prema današnjem pisanju medija, tvrtka Ante Gotovine iz Libije uvozi jeftine tune bez papira i ubacuje ih u jadranske kaveze. "Tuna za jadranske kaveze dviju tvrtki, Jadran tune i Pelagos net farme kojoj je osnivač general u miru Ante Gotovina, nabavlja se iz Libije, bez ikakvih papira, te za nju plaćaju dva eura po kilogramu. Papiri se kasnije rješavaju u Ministarstvu poljoprivrede u Zagrebu, kako bi se sve legaliziralo. O tome saznanja imaju i policija i Državno odvjetništvo", piše Slobodna Dalmacija.

Vučković je kazala kako je moguće u Hrvatskoj imati promet, odnosno uzgajati u uzgajalištima veću količinu tune nego što je nacionalna kvota te kako je to dobro za razvoj proizvodnje, vanjsko trgovinsku bilancu i razvoj sektora akvakulture. 

"Međutim, to se odvija po prilično strogim pravilima, a u kontrolu takvog ulova, prometa i uzgoja uključena je uvijek EK, Europska agencija za kontrolu ribarstva i sve zemlje koje u tome sudjeluju - zemlja u kojoj je tuna izvorno ulovljena, zemlja putem koje se provozi i zemlja u koju se unosi i uzgaja", istaknula je Vučković.

Hrvatska kod svakog prometa, kod uzgoja, kod stavljanja u kaveze, osim što koristi visoku tehnologiju, "o svemu, baš o svemu komunicira s EK i dokazuje da se cijeli takav promet, osobito stavljanja u kaveze događa u skladu s preporukama Međunarodne komisije za zaštitu plavoperajne atlantske tune", pojasnila je Vučković.

Istaknula je i kako je Hrvatska zbog takvog pristupa dobila nagradu kao najbolja zemlja Mediterana u korištenju visokih tehnologija posljednjih godina kod kontrole ribarstva.

EK-u poslan strateški plan

Vučković je izvijestila i kako je Hrvatska poslala Europskoj komisiji (EK) Nacionalni strateški plan koji detaljnije razrađuje ono što je utvrđeno nacrtom strategije razvoja poljoprivrede i što je definirano smjernicama Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Nacionalni strateški plan, kako je kazala, vrijedan je nešto više od 3,4 milijarde eura u onom dijelu koji se financira iz europskih poljoprivrednih fondova, odnosno 3,7 milijardi eura kada se doda hrvatski nacionalni doprinos.

Nacionalni strateški plan za poljoprivredu ključni je dokument za kreiranje poljoprivredne politike i povlačenje sredstava iz Europskog  poljoprivrednog jamstvenog fonda i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a objedinjuje sve intervencije i mjere namijenjene provedbi zajedničke poljoprivredne politike na nacionalnoj razini.

Nova EU Zajednička poljoprvredna politika stupa na snagu 2023., a njome se posebno cilja na jačanje biološke raznolikosti i pridržavanje pravila EU o okolišu i klimi.

Sve su članice EU obvezne u svom strateškom planu osigurati najmanje 35 posto proračuna za ruralni razvoj, a najmanje 25 posto izravnih plaćanja namijeniti ekološkim i klimatskim mjerama.

Nacionalnim Strateškim planom je cilj povećati produktivnost rada domaćih poljoprivrednika za 60 posto, udvostručiti njihov prosječni dohodak, podići udio broja mladih poljoprivrednika za 30 posto te udio prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto.