Kurz: Treba jačati schengensku granicu posebice u Sredozemnom moru

"Naš je cilj Europa bez unutarnjih granica. Mislimo da će Europa bez unutarnjih granica biti moguća u budućnosti ako postoji funkcionalna vanjska granica", rekao je Kurz na konferenciji za novinare u Beču, dodajući da je stoga "nažalost" i dalje potreban nadzor na granici između Austrije i Slovenije.

Austrija, koja je s 1. srpnja preuzela rotirajuće predsjedništvo EU-a, kao svoj prvi prioritet je stavila pitanje migracija, pri čemu se zauzima za jačanje borbe protiv ilegalnih migracija, što znači jačanje kontrola na vanjskim granicama.

Kurz je rekao da treba jačati schengensku granicu, ali "granice našeg kontinenta, posebice u Sredozemnom moru".

"Važno je da imamo zajednički cilj, što je tijekom proteklih godina bilo teško postići. Fokus je bio na distribuciji tražitelja azila, a sada govorimo o jačanju vanjskih granica, što je pozitivna promjena", kaže Kurz, dodajući da je potrebno ojačati Frontex, koji bi trebao već do 2020. godine imati 10 tisuća pripadnika.

Austrijski dužnosnici ističu da ne žele biti "predsjedništvo koje će se baviti samo jednom temom", to jest migracijama, što je očito odgovor na kritike da su jedno od pitanja koje zauzima visoko mjesto u nacionalnoj politici podigli na europsku razinu.

Slogan austrijskog predsjedništva je "Europa koja štiti". Kancelar Kurz ističe da je prvi prioritet sigurnost i borba protiv ilegalnih migracija, što uključuje jačanje nadzora na vanjskim granicama.

Što se tiče spornih kvota za raspodjelu azilanata po zemljama članicama, Kurz kaže da je  Austrija uvijek bila "skeptična oko tih kvota jer nema jamstva da će to funkcionirati".

Pitanje obvezujućih kvota glavna je prepreka za reformu europskog sustava azila, jer mu se protivi više zemalja, a najglasnije su članice Višegradske skupine - Poljska, Mađarska, Slovačka i Češka.

Nitko od od austrijskih dužnosnika ne želi ekspicitno reći da je koncept obvezujućih kvota zapravo mrtav, a već neko vrijeme izgleda da bi taj prijedlog mogao biti uklonjen s pregovoračkog stola.

Osim migracija, Austrija će se tijekom svog 6-mjesečnog predsjedanja zauzimati za jačanje perspetkive zemalja jugoistočne Europe, jer će "Europa biti kompletna tek kada te zemlje uđu Europsku uniju".

Austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl kaže da ne voli izraz "zapadni Balkan" i da preferira naziv jugoistočna Europa, jer ona bolje ocrtava činjenicu da su to europske zemlje.

Ona je u razgovoru s novinarima u srijedu oštro osudila Francusku, jednu od najglasnijih protivnica daljnjeg proširenja. "Još od 1980-tih godina, stalno se govori - najprije treba produbiti, pa tek onda širiti EU. Sada to Francuska ponavlja, ali se nije tako ponašala kada je snažno zagovarala ulazak Španjolske, Portugala i Grčke 80-tih godina", rekla je Kneissl.

Jedna od vrlo važnih tema kojom će se austrijsko predsjedništvo morati baviti je i Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Europska komisija i dio zemalja članica žele da se dogovor oko sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna postigne prije izbora za Europski parlament, krajem svibnja sljedeće godine, što je vrlo ambiciozno, s obzirom na to koliko su znale trajati rasprave o tom pitanju ranijih godina. Austrijsko predsjedništvo je zadnje puno predsjedništvo prije europskih izbora.

Austrijski vice-kancelar Heinz-Christian Strache, čelnik desne Slobodarske stranke Austrije (FPO), koalicijskog partnera Kurzove Austrijske narodne stranke (OVP), kaže da je vlada svjesna svoje odgovornosti tijekom predsjedanja i da Austrija želi biti "graditelj mostova" u približavanju stajališta zemalja članica, kao i između EU-a i zemalja jugoistoka Europe. Dodao je da "treba biti iskren i reći da Turska ne može biti članica EU-a".

Strache je rekao da EU ne želi trgovinski rat sa Sjedinjenim Američkim Državama i da će pokušati smanjiti napetosti između Bruxellesa i Washingtona.

Što se tiče pregovora o izlasku Velike Britanije iz EU-a, kancelar Kurz je rekao da bi u slučaju da se ne postigne sporazum, trebalo nastaviti pregovore kako bi se izbjegao "tvrdi Brexit", što znači izlazak Velike Britanije iz jedinstvnog tržišta i carinske unije, Britanska vlada se zauzima za "tvrdi Brexit", ali upravo to zadaje najviše glavobolje pregovoračima, u prvom redu zbog granice na irskom otoku, a i zbog otpora poslovnog sektora.