Kurti posjetio Plenkovića pa se požalio: 'Za ovo nam je potrebna normalna Srbija'

U objavi na društvenoj mreži X Kurti je pojasnio kako je odluka o ukidanju viznog režima za nositelje dokumenata s oznakom BiH donesena u četvrtak, a njena primjena počinje od 1. siječnja 2025. "Vjerujemo da će to ojačati odnose između naše dvije zemlje. Kao što sam spomenuo prošli tjedan u Sarajevu, naše prijateljstvo je dugo bilo ometano ograničenjima slobode kretanja. Pozivamo Bosnu i Hercegovinu da što prije krene u ratifikaciju sporazuma sa svoje strane, osiguravajući obostranu dobrobit za naše građane", napisao je kosovski premijer.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u petak u Zagrebu da Hrvatska želi da proces dijaloga između Kosova i Srbije dovede do normalizacije odnosa i međusobnog priznanja, no njegov kosovski kolega Albin Kurti je kazao da je za to potrebna "normalna Srbija", koja trenutno nije "demokratska". "Mi želimo stabilno Kosovo i da proces dijaloga između Kosova i Srbije rezultira normalizacijom odnosa i međusobnim priznanjem koje bi dovelo i Kosovo u poziciju da na adekvatan način krene prema Europskoj uniji", kazao je Plenković na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Kurtijem.

Dodao je da taj proces nije brz i učinkovit "kao što bi Kurti i cijela vlada željeli vidjeti" jer pet članica Unije i dalje ne priznaje Kosovo. Premijer Kurti je kazao da Kosovo želi dobrosusjedske odnose, ali da normalni odnosi trebaju i "normalnu Srbiju", za koju je rekao da "nije demokratska država". "Imamo sporazum iz Bruxellesa i on je modeliran prema dvjema Njemačkama iz 1972. godine koje su se de facto međusobno priznale. Mi imamo i sporazum o njegovoj implementaciji, ali svakog tjedna Beograd radi razne prekršaje tog sporazuma i ne dozvoljava njegovu implementaciju", rekao je Kurti.

FOTO: HINA/Damir Senčar

Kurti je zahvalio Plenkoviću na podršci

"Inzistiramo da Bruxelles pritisne Beograd kako bi oni poštovali sporazum i da ga što prije implementiramo i na ovaj način postignemo normalizaciju odnosa kao dvije normalne države". Kosovski premijer se referirao i na eksploziju u kojoj je prošlog mjeseca oštećen kanal koji dovodi vodu u dvije termoelektrane koje generiraju gotovo svu električnu energiju na Kosovu. Ponovio je ranije tvrdnje da "sve ukazuje na to da to nije čin običnih građana, već napad koji je podržala i orkestrirala Srbija, kao i tijekom napada na Banjsku i mnogih napada na KFOR tijekom 2023. ili tijekom otmice troje naših policajaca iste godine".

"Ovaj teroristički napad je novog oblika i sada se odnosio na civilni objekti i civilno stanovništvo. Dosada smo imali napade na kosovsku policiju, zgrade općina, a sada je ciljano civilno stanovništvo jer snabdijevanje vodom i proizvodnja električne energije je vitalna za domaćinstva i gospodarstvo", kazao je Kurti. Plenković je rekao da Hrvatska na taj događaj gleda sa zabrinutošću, no da je dobro da su kosovske vlasti u proces istrage "ovog terorističkog čina" uključile međunarodne partnere poput predstavnika KFOR-a i europske misije na Kosovu.

Bulj nakon napada Pupovca najavio referendum: 'On i Plenković su u nam uvalili podvalu'

Naglasio je da je Kosovo kao međunarodno priznata država "realnost" te da ne vidi scenarij u kojem bi se ta stvarnost promijenila. "Ono što je važno za stabilnost cijelog jugoistoka Europe jest da se odnosi između država koje su nastajale raspadom SFRJ urede na jedan strukturiran, učinkovit način s međusobnim poštovanjem, bez sukoba i fokusiranjem na suradnji i proces europske integracije", kazao je Plenković, dodavši da Hrvatska podupire europski put Kosova. Kurti je zahvalio Plenkoviću na podršci, istaknuvši da je Hrvatska referentna točka za razvitak i izgradnju države.