Krstulović Opara traži Zakon o hrvatskom jeziku: Moramo stvoriti okvire i mjere za očuvanje

Tim zakonom potrebno je ustanoviti Vijeće za hrvatski jezik koje će, sastavljeno od jezikoslovaca i predstavnika mjerodavnih ustanova, promišljati i raspravljati i predlagati mjere za očuvanje, rekao je Krstulović Opara u slobodnim govorima u Hrvatskom saboru uime Kluba HDZ-a.

Podsjetio je da su SDP-ove vlade dva puta ukidale Vijeće za normu hrvatskog jezika - 2000. i 2012. godine.

Krstulović Opara istaknuo je da su jezikoslovci okupljeni u Matici, hrvatskoj koja nas 181 godinu uči hrvatskom jeziku, sastavili nacrt Zakona o hrvatskom jeziku te je na saboru da ga donese.  

Podsjetio je da je narodni zastupnik plemeniti Ivan Kukuljević Sakcinski 23. listopada 1847. godine pozvao na uvođenje hrvatskog jezika u Hrvatski sabor, škole i urede te su u sabornici odlučili i donijeli tu povijesnu odluku.

Upozorio je i kako današnji mladi naraštaji čitaju i razumijevaju Marulićevu "Juditu" samo kroz prilagodbu na suvremeni hrvatski jezik. 

"Naš se jezik nedvojbeno mijenja i tome moramo pristupiti oprezno i sustavno. Moramo biti svjesni da su naša djeca danas izloženija mješavini hrvatskog i engleskog, nego hrvatskom standardnom jeziku. Ne treba pritom zaboraviti niti zapuštanje naših lokalnih jezika", kazao je.

Smatra da ne treba olako pristati na tezu da je hrvatski među 24 priznata jezika u EU i na tome stati te ocijenio kako je naš jezik i dalje ugrožen. 

"Ugrožen je iz Srbije koja prisvaja našu pisanu baštinu. I ovdje u Hrvatskoj postoje ljudi koji su rekli da imamo zajednički jezik i da ga možemo nazvati kako hoćemo , ali da razlike nema. Ovdje se govori hrvatski, kako je kazao časni Ivan Kukuljević Sakcinski", kazao je.      

Krstulović Opara podsjetio je i da je Ivan Kukuljević Sakcinski prethodno 2. svibnja 1843. godine u povijesnom govoru u Hrvatskom saboru progovorio hrvatskim jezikom te rekao da je "višnja slast i milina prirođenim materinskim jezikom moći i govoriti".

Ističući važnost uloge Hrvatskog sabora u borbi za hrvatski jezik u doba Narodnog preporoda sredinom 19. stoljeća pa do danas, podsjetio je hrabrost jezikoslovaca Matice hrvatske koji su 1967. godine, u osvit Hrvatskog proljeća, donijeli Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika nasuprot jugoslavenskim komunističkim vlastima i njihovom unitarizmu koji je trebao zatrti hrvatski jezik i nametnuti srpsko-hrvatski, sukladno Novosadskom dogovoru.