prošlo je 15 godina od smrti

Krstičević se prisjetio zgode s generalom Bobetkom s Južnog bojišta 1992.

Autor

js

Povodom obilježavanja 15. godišnjice smrti ratnog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH stožernog generala Janka Bobetka, u četvrtak  u Časničkom domu Hrvatskog vojnog učilišta 'Dr. Franjo Tuđman' održan je okrugli stol na temu “Sjećanje na stožernog generala Janka Bobetka“. 

26.04.2018. u 16:26
Ispiši članak

Govoreći o značaju stožernog generala na noviju hrvatsku povijest, kao i o njegovom djelovanju i ulozi u Domovinskom ratu, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, istaknuo je kako je ratni načelnik Glavnog stožera OS RH nedvojbeno jedan od velikih, časnih vođa i vojskovođa koji su branili hrvatski narod i domovinu.

"Bio je vojnik, koji je znao kako ostvariti ne samo vojničku zadaću, nego i doprinijeti ostvarenju vizije vrhovnog zapovjednika dajući u tome i svoj kreativni doprinos. Bio je general, vođa kojega su suradnici i podređeni slušali i slijedili u izvršenju brojnih operacija od strateškog značaja, u kojima se na vlastitom iskustvu i znanju gradila pobjednička Hrvatska vojska, a sustavno su građeni i preduvjeti za uspješno izvođenje borbenih operacija za konačno oslobađanje tada okupiranih područja Republike Hrvatske", rekao je ministar Krstičević. 

U svom obraćanju okupljenima ministar Krstičević osvrnuo se i na sve vojne operacije iz Domovinskog rata u kojima je sudjelovao ili ih pripremao general Bobetko.

"Bile su to sjajne operacije i važne pobjede: od deblokade Dubrovnika i oslobađanja južnog dijela Hrvatske, do operacije Maslenica koja je omogućila povezivanje Dalmacije s ostalim dijelom države, pa Zima 94 i niz operacija koje su joj slijedile u zaleđu Dinare te Bljesak i konačno Oluja, u čijoj pripremi je veliki osobni doprinos dao general Bobetko. Samo bolest ga je spriječila da i u toj operaciji vodi Hrvatske snage", istaknuo je ministar obrane. Govoreći o Bobetkovom djelovanju, Krstičević je naglasio kako je general uvijek razmišljao dugoročno potičući razvoj vođa na svim razinama. Ministar Krstičević se prisjetio i zgode s Južnog bojišta 1992. godine kada je general najavio provođenje akcije s dva naša MiG-a, naglasivši pritom kako je ratni načelnik OS RH razumio važnost međugranske integracije, zračne potpore, modernizacije i razvoja sposobnosti. 

"Povijesna odluka Vlade kojom smo krenuli u nabavu višenamjenskog borbenog aviona F-16 Barak od Države Izrael, dio je i njegove baštine! Razmišljajući o toj nabavci, o strateškoj odluci da zadržavamo nadzor nad vlastitim nebom i čuvamo tradiciju borbenog zrakoplovstva, o tom tehnološkom skoku, nit vodilja bio mi je njegov primjer, njegova odlučnost i snaga u donošenju pravih odluka u teškim okolnostima", naglasio je ministar Krstičević koji je istaknuo i to kako je general Bobetko simbol Domovinskog rata podsjetivši da od prošle godine centralna dvorana u Ministarstvu obrane nosi ime po stožernom generalu.

Zamjenik načelnika Glavnog stožera OS RH general pukovnik Drago Matanović naveo je kako su od generala Bobetka svi njegovi suborci učili kako biti vojnik Hrvatske vojske i što znači boriti se za domovinu. General Matanović naglasio je važnost uloge generala Bobetka u organiziranju obrane na sisačkom bojištu, kao i njegov veliki doprinos na Južnom bojištu. „Glavni moto mu je bio da su vojnici nečiji sinovi te da moramo učiniti sve da broj žrtava bude što manji. Nevjerojatno je koliko je truda i ljubavi ulagao da izgradi Hrvatsku vojsku“, istaknuo je general Matanović. 

O značaju djelovanja stožernog generala Bobetka na noviju hrvatsku povijest govorio je umirovljeni general pukovnik Krešimir Ćosić. "Bio je otac Hrvatske vojske u Domovinskom ratu i to one vojske koja je obranila Hrvatsku i koja je postupno oslobađala okupirana područja“, rekao je general pukovnik Ćosić naglasivši emotivnu povezanost generala Bobetka s hrvatskim braniteljima. 

Bobetkove uloge u operacijama na Južnom bojištu prisjetio se umirovljeni general pukovnik Marijan Mareković rekavši kako su njegovi potezi bili značajni i prijelomni. "Naš general zahtijevao je da se vrlo mudro koristi pješaštvo. Neprijatelja smo svakodnevno izluđivali tehnikama ratovanja koje nas je učio Bobetko“, naveo je general pukovnik Mareković.

Djelovanje stožernog generala u Hrvatskom saboru bila je tema izlaganja Vladimira Šeksa koji je istaknuo njegovo snažno zauzimanje za bolji položaj branitelja i njegovih obitelji. 

Okupljenima se obratio i general Mladen Markač, savjetnik ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, podsjetivši da su snage specijalne policije bile pridružena jedinica Glavnog stožera te su sudjelovale u svim operacijama u kojima je zapovijedao general Bobetko. 

Umirovljeni stožerni general preminuo je 29. travnja 2003. godine u Zagrebu. Rođen je 10. siječnja 1919. u mjestu Crnac kod Siska. General Bobetko u Sisku je pohađao gimnaziju, nakon koje je upisao veterinarski fakultet u Zagrebu. U srpnju 1941. godine pridružio se prvoj partizanskoj antifašističkoj postrojbi u Europi, odnosno Prvom sisačkom partizanskom odredu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata kod Špišić Bukovice kraj Virovitice bio je teško ranjen, a poslije rata završio je Visoku vojnu akademiju Jugoslavenske narodne armije.

Na početku Domovinskog rata uključio se u obranu zemlje na Banovini. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman 10. travnja 1992. godine dodjeljuje mu čin generala zbora, nakon čega preuzima zapovjedništvo Južnog bojišta. Vodio je deblokadu Dubrovnika i akcije u dubrovačkom zaleđu. Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH postaje 20. studenog 1992. godine. General Bobetko vodio je operacije Maslenica i Medački džep. Na toj dužnosti ostaje do srpnja 1995. godine kada odlazi u mirovinu.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.