Krstičević: 'Intenzivno radimo na nabavi borbenih aviona novije generacije'

"Vlada Republike Hrvatske ostaje čvrsto opredijeljena za pronalaženje optimalnog rješenja za opremanje hrvatskog ratnog zrakoplovstva borbenim avionima novije generacije i na tome intenzivno radimo", rekao je ministar obrane podnoseći Saboru godišnje izvješće o obrani za 2018. godinu.

Podsjetio je kako je u ožujku prošle godine donesena odluka o nabavi višenamjenskih borbenih aviona od Izraela na temelju transparentno provedenog postupka, stručnih analiza i stručnih konzultacija s SAD-om i Izraelom, te istaknuo kako Hrvatska nije mogla utjecati na pregovore između SAD-a i Izraela koje se nisu uspjele usuglasiti o uvjetima. "Vlada RH u postupku nabave višenamjenskih borbenih aviona nije ništa krivo napravila, dobili smo odgovore na sva pitanja i sva jamstva", kazao je Krstičević.

SDP je najavio da će biti suzdržan o izvješću o obrani za 2018. jer, rekao je Franko Vidović, nije napravljena analiza propasti posla nabave borbenih aviona.

"Iako je načelno izvještaj dobar i daje dobru sliku stanja, smeta nam što nismo dobili analizu propasti posla nabave borbenih aviona, očekujemo analizu uzroka i razloga propasti nabave", kazao je Vidović ustvrdivši kako je bolje ne kretati u drugu nabavu bez analize prve.

"Dobili smo stanica i pol teksta u kojem ne piše ništa osim da je Hrvatska napravila sve dobro, ništa od svih onih dopisa iz SAD-a, ministar misli da smo zaboravili sve laži koje je izrekao u tom poslu", rekao je njegov stranački kolega Peđa Grbin.

Stjepan Čuraj (HNS) smatra kako je o nabavi borbenih aviona sve već više puta rečeno, izrazivši nadu da će se u sljedećem razdoblju to uspjeti riješiti.

Vesna Pusić (GLAS) problematizirala je rast obrambenog proračuna u 2018. koji je, kako tvrdi, iznosio isto kao ukupni proračun Ministarstva kulture. "Hrvatska vojska je ponos Hrvatske, ali je ponos Hrvatske i hrvatsko obrazovanje, znanost i kultura", rekla je.

Krstičević je podsjetio da je od 2011. do 2015. oduzeto Ministarstvu obrane 1,2 milijarde kuna, skoro 26 posto te upitao Pusić, koja je tada bila u Vladi, je li se pitala kako je tada bilo hrvatskom vojniku.

Miroslav Tuđman (HDZ) pojasnio je kako povećanje proračuna za obranu na s 1,2 na 1,7 posto BDP-a došlo zbog promjene metodologije jer su mirovine za pripadnike vojske sada u to uključene "Da se ne bi tumačilo kako Vlada ulaže u vojsku a ne ulaže u znanost i obrazovanje", naglasio je.

Podnoseći izvješće, ministar Krstičević izvijestio je kako je obrambeni proračun u 2018., nastavio s rastom započetim 2017. Povećanje proračuna 2018. godini iznosilo je 445 milijuna kuna ili 10, 2 posto u odnosu na godinu ranije čime je omogućeno lakše planiranje i ubrzava se modernizacija i opremanje vojske, istaknuo je.

Dodao je kako je nastavljeno opremanje Hrvatske vojske naprednim borbenim sustavima, intenzivirana obuka i vježbe u međunarodnim i nacionalnim aranžmanima, pokrenuto niz aktivnosti usmjerenih na revitalizaciju pričuvne komponente. Podsjetio je i da su vraćena oduzeta i poboljšana postojeća materijalna prava pripadnika HV-a, proveden razmještaj dijela postrojbi u Pločama i Varaždinu te nastavljeno dragovoljno vojno osposobljavanje.

Ministarstvo obrane dobilo je prošle godine za svoj rad po prvi put bezuvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju o financijski izvještajima za 2017., pohvalio se ministar te naglasio kako je pitanje obrane i Hrvatske vojske nadstranačko pitanje i da je svim u interesu da imamo jaku i sposobnu vojsku.

Iako je većina zastupnika hvalila povratak vojske u pojedine gradove, Peđa Grbin (SDP) nije sretan zbog povratka HV-a u Pulu . "U ovom trenutku ne postoje razlozi za stacioniranje pojedinih jedinici u Puli jer smatram da u tom dijelu nema ugroza", kazao je.

"Iako Vas to žulja i nije Vam drago, Hrvatska vojska će doći u Pulu", poručio mu je ministar Krstičević istaknuvši kako su potporu tome dali i gradonačelnik i župan te da će se vojarna zvati "Hrvatski branitelji Istre".

Godišnje izvješće o obrani prikaz je aktivnosti Ministarstva obrane i Hrvatske vojske u prethodnoj godini, stanja i razvoja obrambenih sposobnosti, strukture obrambenih resursa i ostvarenja razvojnih projekata i prioriteta.

Osim godišnjeg izvješća o obrani potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević predstavio je i Izvješće o provedbi Strategije nacionalne sigurnosti te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani.

Predstavljajući izmjene i dopune Zakona o obrani, ministar Krstičević istaknuo je kako su  predložene izmjene u cilju daljnjeg unaprjeđenja obrambenog sustava i sposobnosti Hrvatske vojske i u skladu sa Strateškim pregledom obrane kojim se naglašava važnost razvoja obrambenih sposobnosti.  Najavio je kako se predloženim Zakonom uređuje normativni okvir i pravila djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Hrvatske vojske, kojim se usklađuje osnivanje novog strateškog Zapovjedništva za kibernetički prostor.

"Republika Hrvatska nositelj je Cilja sposobnosti Kibernetička obrana, kojeg smo preuzeli u okviru NATO-ovog procesa obrambenog planiranja, a njegova implementacija podrazumijeva razvoj niza sposobnosti u Ministarstvu obrane i Hrvatskoj vojsci vezano za kibernetički prostor", istaknuo je ministar.

Predloženim zakonom uređuje se i procedura oko osnivanja međunarodnih zapovjedništava i drugih vojnih tijela sa zadaćom razvoja zajedničkih ciljeva sposobnosti. Republika Hrvatska preuzela je NATO cilj sposobnosti koji predstavlja razvoj zračne sastavnice specijalnih snaga, a primjena odredbi predloženog Zakona, po stupanju na snagu, bit će u nadležnosti Multinacionalnog specijalnog zrakoplovnog programa. Republika Hrvatska bit će država domaćin tog međunarodnog tijela kojim će se ustrojiti centar za obuku helikopterskih posada sa sjedištem u Zemuniku.

Izvješće o provedbi Strategije nacionalne sigurnosti prvo je cjelovito izvješće od  donošenja Strategije, u srpnju 2017., izrađeno je prema nacionalnim interesima i devet strateških ciljeva. Izvješće o provedbi Strategije nacionalne sigurnosti Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru jednom godišnje na temelju odredbe iz same Strategije nacionalne sigurnosti.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ovom je prigodom napomenuo kako je Republika Hrvatska 2017. godine, nakon petnaest godina donijela aktualnu modernu Strategiju nacionalne sigurnosti koja uvažava važne promjene po pitanju razumijevanja sigurnosti u suvremenim demokratskim državama i društvima.

Predstavljajući Izvješće o provedbi Strategije ministar je napomenuo kako se ono odnosi na razdoblje od donošenja Strategije nacionalne sigurnosti 14. srpnja 2017. do dana podnošenja izvješća Hrvatskom saboru, a izrađeno je prema nacionalnim interesima i iz njih izvedenih strateških ciljeva, na temelju izvješća državnih tijela koja donose strateške dokumente radi zaštite nacionalne sigurnosti.

"Izvješćem se daje sažet i vjerodostojan pregled dosadašnjih zajedničkih napora i ostvarenog napretka u promicanju nacionalnih interesa i provedbi strateških ciljeva. Pritom želim naglasiti da Strategija nacionalne sigurnosti ne određuje vremenske rokove u kojima se pojedini interesi i ciljevi moraju ostvariti jer su izvedeni iz temeljnih vrednota Republike Hrvatske definiranih Ustavom i iz vizije navedene u uvodu Strategije, polazeći od vlastitoga geostrateškog i geopolitičkog položaja te stanja i trendova u međunarodnom okružju", istaknuo je ministar Krstičević.

"Uspostavljen je sustav domovinske sigurnosti koji je u prvoj godini postojanja postigao jako dobre rezultate, posebno u području borbe protiv elementarnih i drugih nepogoda uključivanjem svih sastavnica sustava, od državnih tijela do lokalne i područne samouprave", izvijestio je ministar te dodao kako su provedene vježbe za provjeru pripremljenosti sustava 'Kibernetički štit 2018' i vatrogasna vježba 'Sigurnost 2018', uspostavljeno je Operativno vatrogasno zapovjedništvo u Divuljama koje je znatno pridonijelo vrlo uspješnoj protupožarnoj sezoni, a Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti redovito je održavala sjednice i djelovala na terenu tijekom velikih snježnih padalina, poplava i požara.

Ministar je naglasio kako je uspostavljeni sustav domovinske sigurnosti omogućio optimalno i poboljšano djelovanje potrebnih državnih institucija i lokalne uprave u odnosu na ranije razdoblje, što se ogleda u funkcioniranju sustava, učinkovitijem planiranju, boljoj preventivi i bržoj reakciji. "U konačnici, u protekloj sezoni nije bilo ljudskih žrtava, a smanjena je i materijalna šteta. Sustav je sada uvezan, razmjenjuju se informacije, a svim poduzetim aktivnostima se utjecalo na smanjenje posljedica elementarnih nepogoda, radi čega se građani osjećaju sigurnije", rekao je.

Izrađen je i Pregled stanja sustava civilne zaštite, ažurirana je procjena rizika te izrađen novi registar prijetnji koji sadrži 35 prirodnih i tehničko-tehnoloških prijetnji, izrađen je opći plan upravljanja krizom u području sigurnosti hrane za ljude i životinje, donesen je Zakon o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga i uspostavljeni su kriteriji za određivanje nacionalnih operatora ključnih usluga i pružatelja digitalnih usluga.

U području nacionalnog interesa ministar je izdvojio nekoliko ključnih elemenata. Prije svega u kontekstu sigurnosti stanovništva te teritorijalnog integriteta i suvereniteta Republike Hrvatske, utvrđeno je da je stanje sigurnosti u Republici Hrvatskoj stabilno i nema vidljivog potencijala njegova značajnijeg narušavanja, bez obzira na to što pojas nestabilnosti oko Europe nastavlja generirati sigurnosne izazove.

Što se tiče nacionalnog identiteta, međunarodnog ugleda i utjecaja istaknuto je da Republika Hrvatska ima bogatu i raznovrsnu kulturnu baštinu o kojoj na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, mjere zaštite i očuvanja provodi Ministarstvo kulture s ciljem prenošenja kulturnih dobara budućim naraštajima.

Vezano za međunarodne odnose, istaknuo je kako djelovanjem kroz NATO, EU i UN-ove misije i operacije pokazujemo našu privrženost ciljevima međunarodnih organizacija kojim smo članica i na takav način pokazujemo odrednice kretanja naše vanjske politike.

"Tijekom 2018. godine Republika Hrvatska je sudjelovala u pripremi i potvrđivanju Osamnaestomjesečnog programa predsjedanja Vijećem Europske unije za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020. s Rumunjskom i Finskom te Glavnim tajništvom Vijeća, Europskom službom za vanjsko djelovanje i Europskom komisijom. Slijedom tog Programa i temeljem nacionalnih prioriteta bit će pripremljen Program predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije od 1. siječnja do 30. lipnja 2020.", izvijestio je ministar Krstičević.