Krstičević za Direktno brani kupnju aviona: Treba imati političke hrabrosti, ovakva odluka nije hir, sukoba s Predsjednicom nema

Postao je jedan od medijima zanimljivijih članova Vlade, što zbog velikih poslova i pothvata u kojima sudjeluju hrvatska vojska i MORH, što zbog pažnje koju je privukao tijekom srpanjskih požara u Dalmaciji, kada je čak spominjao i ostavku, a govorilo se i o sukobu s vrhovnom zapovjednicom Oružanih snaga, predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović.

Krstičević može reći da u prvoj godini vladavine za sobom ostavlja opipljiv rezultat rada – Strategiju nacionalne sigurnosti, a pred njim je i ambiciozan plan da u drugoj godini realizira jednu od najvećih nabavki Plenkovićeve Vlade – potpisivanje ugovora za kupnju borbenih zrakoplova. Budući da je riječ o velikoj investiciji, bilo je potrebno dobro skenirati tržište i mogućnosti financiranja.

Ministar u ekskluzivnom intervjuu autorici ovih redaka, glavnoj urednici portala Direktno Marji Čolak, progovara o studiji izvodljivosti i zahtjevima za ponudom, ali i komentira trzavice s predsjednicom Republike. Intervju smo dogovarali tri mjeseca, ali vrijedilo je čekati jer smo dobili informacije i o novim zapovjednicima Oružanih snaga, planovima za vojni rok, značajnom porastu broja Hrvatica prijavljenih za vojno osposobljavanje, spornom remontu MIG-ova. Kako je upravo završio posjet ministra obrane Izraela Avigdora Liebermana Zagrebu, gotovo da nije bilo boljeg povoda za razgovor o aktualnim obrambenim pitanjima, u kojima potpredsjednik Vlade Krstičević računa i na bogato iskustvo Izraelaca.

Kako ocjenjujete posjet izraelskog ministra obrane Zagrebu i kakvu konkretno suradnju u budućnosti očekujete?

Izrazito sam zadovoljan posjetom ministra Liebermana i izraelskog izaslanstva i ovo je bila izvrsna prilika za produbljivanje strateškog partnerstva i prijateljskih odnosa Hrvatske i Izraela. Jačanje suradnje s Izraelom jedan je od važnih iskoraka koji je napravila hrvatska Vlada. Ima puno prostora za zajedničku suradnju, posebno na području razmjene iskustava protupožarnih eskadrila, obrambene industrije, obuke, cyber sigurnosti i niz drugih područja.

Započeli smo suradnju s Državom Izraelom krajem 2016. godine, kada su pripadnici protupožarne eskadrile s dva kanadera bili upućeni u Izrael na humanitarnu zadaću gašenja požara. Zajednička suradnja i razmjena iskustava hrvatskih i izraelskih protupožarnih zračnih snaga nastavlja se i ove godine, kada je u listopadu u Izraelu planirano sudjelovanje Hrvatske na međunarodnoj vježbi na temu gašenja požara.

Hrvatska ima prilike učiti od najboljeg na području obrane i sigurnosti, i mi naša znanja i sposobnosti želimo podijeliti s našim partnerima. Drago mi je što su naše tvrtke zajedno s izraelskim kolegama s područja obrambene industrije i IT sektora sudjelovale na konferenciji u Hrvatskoj gospodarskoj komori i vjerujem da će to rezultirati zajedničkim poslovnim aranžmanima.

Također, dogovorena je i buduća suradnja u području obuke i izobrazbe i zadovoljstvo mi je što će mladi hrvatski časnici dobiti priliku za obuku i pohađanje tečajeva u Izraelu.

Kako komentirate reakciju vojske tijekom nedavnih poplava u Dalmaciji?

Ponosan sam i zahvalan pripadnicima Hrvatske vojske na pomoći, brzoj reakciji i velikom angažmanu u sanaciji poplavljenih područja oko Zadra i oko Ogulina.

Naši vojnici napravili su montažni pješački most u Ninu kao pomoć civilnom stanovništvu, radili su na uređenju cesta s motornim vozilima i inženjerijskim strojevima te na ispumpavanju vode i čišćenju bazena glavnog pročišćivača otpadnih voda. Također, opskrbljivali smo naselja koja su bila pogođena tim nepogodama i sušom pitkom vodom.

Hrvatska vojska važan je segment novog sustava domovinske sigurnosti, što smo pokazali tijekom ovogodišnje protupožarne sezone i nedavnih poplava.

Upravo je Strategija nacionalne sigurnosti koja je donesena nakon 15 godina, prepoznala te nove sigurnosne ugroze i rizike i važnost uvezivanja svih elemenata sustava.

Zahvaljujući novom operativnom razmještaju postrojbi imamo spremnost pomoći stanovništvu u ključnim trenucima.

Ovo su ljeto obilježili veliki požari koji su ugrozili kuće i gradove. Jesmo li mogli spremnije dočekati te požare, koje pouke možemo izvući i što kao ministar namjeravate poduzeti po pitanju buduće prevencije i zaštite od požara?

Ovogodišnja protupožarna sezona najintenzivnija je i najgora od hrvatske samostalnosti. U više od 100 dana trajanja ovogodišnje protupožarne sezone, naše zračne snage su preko 80 dana provele u zraku gaseći požare, a oko 1900 vojnika iz sastava kopnenih snaga bilo je angažirano na požarištima. U kolovozu 2017. nema nijednog dana u kojem naše zračne snage nisu sudjelovale u gašenju na požarištima.

Uz ogroman angažman države, svih njezinih dijelova, u partnerstvu, zajedništvu i sinergiji, kao što je bila u Domovinskom ratu, zajedno smo uspjeli obraniti Dalmaciju i druge dijelove naše Hrvatske od požara. Uz vatrogasce, tu su i naši istinski junaci – piloti i tehničari protupožarnih zrakoplova, kao i vojnici na zemlji.

Naravno, nakon ove protupožarne sezone izvlačit ćemo pouke u svim segmentima zaštite od požara. I to je dio sustava domovinske sigurnosti kojeg razvijamo i nadograđujemo. Graditi djelotvorni sustav nije lako i ta izgradnja nikada ne prestaje. Sigurnost Hrvatske i njezinih građana naš je apsolutni prioritet.

U srpnju smo zbog požara svjedočili i političkim napetostima. Nakon prozivke Predsjednice RH, spominjali ste ostavku, koju ste ipak na kraju povukli. Kako ocjenjujete reakcije predsjednice i premijera Plenkovića kad su u pitanju požari?

Svima nam je u interesu sigurnost naše Hrvatske, svakog našeg građanina. Tome smo u potpunosti posvećeni na svim razinama vlasti. Najvažnije je da sustav koji gradimo i usavršavamo bude jamac zaštite svakoga našega čovjeka. I ova borba protiv požara pokazala je da smo odgovorna država koja je sposobna nositi se s kriznim situacijama i iz njih, baš kao i u Domovinskom ratu, izlaziti kao pobjednik.

U Dubrovniku ste izjavili kako svaki dan molite Boga da dečki koji ulaze u MiG nakon toga i slete, da se nikome ništa ne dogodi. Kakva saznanja imate o istrazi o remontu MIG-ova? Tko bi za ovo trebao odgovarati?

Činjenica je kako su MiG-ovi 21 avioni koje je vrijeme pregazilo. Isto tako je činjenica kako sam silno ponosan na naše pilote koji lete na njima. Sjećam se ratnog doba i snage koju su nam ulijevali kad su nam davali podršku u oslobodilačkim operacijama. Uvijek govorim kako Hrvatska vojska, kako Hrvatska nije ista sa ili bez ratnog zrakoplovstva, borbene komponente. Remont je na određeni način kupio vrijeme, odgodio odluku o nabavi novih aviona za koju nije bilo odgovarajuće političke volje. Svim drugim pitanjima vezanim uz slučaj remonta bave se nadležna tijela koja jedina mogu dati odgovore na pitanje je li bilo propusta i treba li netko zbog eventualnih propusta odgovarati.

Kada napreduje službena procedura Ministarstva obrane za kupnju novih borbenih zrakoplova i kako će ona izgledati?

Odluka o pokretanju procesa nabave borbenih aviona novije generacije odgađana je petnaestak godina, a konkretni koraci napravljeni su ove godine izradom taktičko-tehničke studije i upućivanjem zahtjeva za ponudom za nabavu borbenih aviona. Temeljni cilj projekta je zadržavanje sposobnosti zaštite zračnog prostora, opremanjem novim ili korištenim višenamjenskim borbenim avionom kroz uspostavu strateškog partnerstva i dugoročne političko - gospodarske suradnje. Takva suradnja otvorila bi mogućnost novih investicija s utjecajem na razvoj hrvatske vojne industrije i gospodarstva.

Temelj za donošenje konačne odluke bit će studija izvodljivosti. Ovisno o dinamici sklapanja ugovora, očekujemo kako će prvi avioni stići u Hrvatsku do kraja 2020. godine, pod uvjetom da odluka o nabavi borbenog aviona bude donesena do kraja ove godine, a ugovor o nabavi potpisan do polovice 2018. godine. Ovo je ambiciozan plan, ali vremena za čekanje više nema i čvrsto vjerujem kako će ova važna odluka biti donesena.

Kome je sve poslan zahtjev i kada bi mogla biti poznata odabrana ponuda?

U taktičko-tehničkoj studiji definirali smo koje su nam sposobnosti potrebne i na osnovu toga uputili smo zahtjev za ponudom na pet država i to u Švedsku (Gripen JAS-39), SAD (F-16), Južnu Koreju (FA-50), Izrael (F-16) i Grčku (F-16). Rok za odgovor na zahtjev za ponudu je 75 dana.

Temelj za donošenje konačne odluke biti će studija izvodljivosti koja treba biti izrađena do kraja studenog 2017. godine.

Koliko bi novih zrakoplova bilo optimalno nabaviti za adekvatno opremljeno hrvatsko ratno zrakoplovstvo?

Taktičko-tehnička studija definirala je razinu sposobnosti koja se može ostvariti sa dvanaest višenamjenskih aviona (od toga deset jednosjeda i dva dvosjeda).

Koliko će otprilike avioni koštati? Koliko bi koštao leasing?

Kod cijene vodit će se računa o ukupnoj cijeni paketa, ali i o modalitetima otplate. Također, Hrvatska želi da ugovor o nabavi aviona bude podloga za jačanje gospodarske suradnje s državom od koje kupujemo avion, te će ugovor morati sadržavati i elemente investiranja u hrvatsko gospodarstvo. Postupak će se voditi transparentno, sustavno će se ispitati svaki segment, kako bi krajnji izbor bio najbolji za Republiku Hrvatsku.

Čuju se i prigovori da je kupnja zrakoplova trenutno nepotrebna i da bi novac trebalo uložiti u druge stvari. Kakvi su zaključci studije o kupnji? Zašto smatrate da na kupnji zrakoplova ipak treba inzistirati?

Naravno da u okviru cjelokupnog razvoja naše Hrvatske treba voditi računa o svim segmentima društva. Međutim, vrijeme i okolnosti u kojima živimo, odgovornost koju imamo za stabilnost i sigurnost, za obranu naših vrijednosti jasno nas dovode do izbora kako u izgradnju efikasnog obrambenog sustava treba ulagati. Snažno borbeno zrakoplovstvo štiti naš suverenitet, predstavlja snažan faktor odvraćanja i jača diplomatsku poziciju Hrvatske.

Razvoj sposobnosti i jačanje Oružanih snaga nisu usmjereni protiv neke konkretne države, jer mi ni jednu državu ne smatramo neprijateljskom. Nabava borbenih zrakoplova, kao najsofisticiranijeg oružja i zahtjevne sposobnosti nije laka i nikada, bojim se, nećemo biti u situaciji da lako možemo financirati ovako zahtjevne projekte. Treba imati političke hrabrosti i biti odgovoran prema generacijama koje dolaze i donositi i ovakve odluke. Radi se o potezima koji imaju dalekosežne posljedice u narednih dvadeset ili trideset godina. Radi se o vjerodostojnosti naše države. Ovakva odluka nije hir, ona se temelji na iscrpnim studijama i usporedbama.

Neki mediji su kao uzrok navodnih prijepora s predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović spominjali upravo izbor borbenih zrakoplova. Među opcijama su švedski Gripen, ali i izraelski i američki F 16 avioni. Nedavno ste gledali Gripen na Plesu, a bili ste i u Izraelu i u SAD-u. Što Vam se na koncu čini kao najbolji izbor? Jeste li se o kupnji zrakoplova konzultirali s predsjednicom kao vrhovnom zapovjednicom i u kojoj je mjeri njezino sudjelovanje u tom procesu potrebno?

Sukoba nema, ima samo zajedničke odlučnosti i predsjednice, i predsjednika Vlade i mene kao ministra, da Hrvatskoj, kao što sam puno puta rekao treba borbeno zrakoplovstvo. Sam izbor zrakoplova temelji se na usporedbama svih podataka koje smo zatražili od ponuditelja. Načinom dobrog domaćina, vodeći računa o našim potrebama, ali i mogućnostima izabrat ćemo onaj avion koji nam je dugoročno priuštiv i koji daje dodatne mogućnosti za razvoj naših obrambenih sposobnosti.

Koliko novih radnih mjesta i kojih možemo očekivati u tom sektoru?

Ovoga trenutka teško je govoriti o broju radnih mjesta. On će ovisiti i o sposobnosti naših tvrtki da se uključe u ovakve zahtjevne projekte. Vjerujem kako će, osobito naša vojna industrija u ovim poslovima pronaći načina za nove iskorake i kako će angažman na njima imati višestruke koristi za sve nas.

Planirate li unijeti još neke korekcije ili dopune u Strategiju nacionalne sigurnosti RH koja je 8. lipnja prihvaćena na Vladi i upućena u Sabor? Što biste istaknuli kao prioritet?

Prvi put nakon 2002. godine, Hrvatski sabor je 14. srpnja 2017. godine donio Strategiju nacionalne sigurnosti RH, opći strateški dokument kojim se određuju politike za ostvarivanje nacionalnih interesa i postizanje sigurnosnih uvjeta, s obzirom na izmijenjenu sigurnosnu paradigmu. Zajedno s izradom Strategije nacionalne sigurnosti izradili smo Zakon o sustavu domovinske sigurnosti koji je prošao prvo čitanje, a čije donošenje očekujemo u jesenskom zasjedanju Hrvatskoga sabora. Novi dokumenti usmjereni su na uvezivanje svih dijelova sustava u djelotvornu cjelinu koja pravodobno može odgovoriti svim rizicima i ugrozama.

Proces izrade Strategije nacionalne sigurnosti RH i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti proveden je u svim fazama inkluzivnim pristupom, otvoreno i transparentno, a u izradi dokumenta sudjelovalo je oko 150 stručnjaka iz različitih institucija, medija, organizacija civilnog društva i akademske zajednice.

Što je s najavom uvođenja vojnog roka? Koliko bi, prema Vašem mišljenju, trebao trajati vojni rok i kako biste ga koncipirali, ako bi ga uopće bilo?

Uz postojeći program dragovoljnog vojnog osposobljavanja, razmišlja se o uvođenju programa osposobljavanja i aktivnosti koje će razvijati sigurnosnu kulturu kod šire populacije, posebno mladih osoba te jačanje svijesti kako su sigurnost i sudjelovanje u obrani pravo i obveza svakog državljanina i cjelokupne zajednice. Ovaj model bio bi svojevrsno upoznavanje mladih ljudi s temeljnim vojnim znanjima i ne samo njima, već i vještinama koje bi im omogućili pomoć zajednici. To bi na određeni način bio i ulaznica za vojnu karijeru koja počinje dragovoljnim vojnim osposobljavanjem i kasnijom specijalističkom obukom. Čitav koncept je radnoj fazi i analizi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Samo temeljno vojno osposobljavanje, naravno, samo po sebi nije dovoljno za stvaranje novoga vojnika. Međutim, već sam to i naglasio, to mu nije ni namjera.

Kakav je odaziv mladih na pozive za prijem u časnike i vojnike? Je li primjetan porast prijava i kakav je interes žena?

Drago mi je što je povećan interes mladih za dragovoljno vojno osposobljavanje, a ove godine po prvi put imat ćemo treći uputni rok za dragovoljne ročnike početkom listopada. Prema aktualnim podacima, 155 osoba više se ove godine prijavilo na dragovoljno služenje vojnog roka, u odnosu na isto razdoblje 2016. godine.

Također, povećan je interes žena za dragovoljno vojno osposobljavanje. U prošlom, 19. naraštaju ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju bile su 94 žene, što čini čak oko 25% od njihovog ukupnog broja.

Broj žena među prijavljenim kandidatima u Hrvatskoj u usporedbi sa svjetskim iskustvima je vrlo velik. Ovo je nedvosmisleni pokazatelj daljnjeg rasta ukupnog udjela žena unutar sustava obrane Republike Hrvatske, koji se neprekidno povećava: od 1991. kada iznosi 2% sve do 11% u 2016. godini, što znači da se upeterostručio i iznad je prosjeka koje imaju partnerske NATO zemlje, gdje je udio ženske populacije oko 7 %.

Ono na što smo posebno ponosni je i interes mladih za naše studijske programe, Vojno vođenje i upravljanje i Vojno inženjerstvo na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“, na koje se ove godine prijavilo 400 kandidata, od toga su 113 kandidatkinje.

Koliko je Hrvatska sigurna zemlja kad su u pitanju teroristički napadi?

Republika Hrvatska je na međunarodnom turističkom tržištu prepoznata kao sigurna zemlja. Sigurnost Hrvatske snažan je zamašnjak turističkog, ali i svekolikog drugog gospodarskog rasta. Ključni preduvjeti ostvarivanja sigurnosti su preventivno djelovanje, stalna razmjena informacija, koordinacija i suradnja svih segmenata našeg društva, od policije, vojske, privatnog sektora i raznih organizacija, ali i građana. To je ispravan put koji omogućava zaštitu naših građana, načina života i naših vrijednosti.

Vidimo sve češće incidente na području Europe. Jesu li hrvatske službe spremne reagirati na potencijalni teroristički napad?

Sustav koji modeliramo i razvijamo, sukladno Strategiji nacionalne sigurnosti provodi proaktivni pristup, predviđajući i prevenirajući ugroze i rizike, jamčeći stabilnost i sigurnost svakome našem građaninu. Mogu reći kako je naš sustav pokazao da se može nositi s izazovima koje donosi promijenjena sigurnosna paradigma. Naravno, nitko ne može jamčiti potpunu sigurnost. Na nama je, svim dijelovima sigurnosno – obrambenog sustava da unaprjeđujemo i gradimo sposobnosti koji će sustav učiniti bržim i djelotvornijim. Upravo na taj način čuvamo stabilnost Hrvatske kao bitnog preduvjeta svekolikog napretka naše zemlje.

Slijede promjene u vrhu OS-a. Novi zapovjednik Kopnene vojske trebao bi biti Siniša Jurković, dosadašnji zamjenik zapovjednika, generala Mate Ostovića. Koje su Jurkovićeve kvalitete? Na čelo Ratnog zrakoplovstva dolazi dosadašnji zamjenik zapovjednika, brigadir Mato Mikić dok general Miroslav Kovač odlazi u mirovinu. Kakva iskustva imate s Mikićem?

Od prvog trenutka u Ministarstvu obrane njegujem princip uključivosti, pružanja prilike ljudima da iskažu sve svoje potencijale u radu. Započeli smo proces tranzicije i pomlađivanja Oružanih snaga novim zapovjednim kadrom, školovanim u inozemstvu i s iskustvom iz Domovinskog rata. Tako će se s 31. prosincem 2017. godine umiroviti neki od zapovjednika u Oružanim snagama, a te dužnosti preuzet će novi zapovjednici. Zahvalan sam svim dosadašnjim zapovjednicima koji su dali ogroman doprinos izgradnji postrojbi kojima su zapovijedali.

Potičem i cijenim časnike koji su se školovali u inozemstvu, koji imaju brzinu reakcije u svim situacijama, koji preuzimaju odgovornost i mogu donositi odluke.

Bivši predsjednik Mesić Vas je umirovio. Jeste li mu to na neki način danas oprostili, odnosno što bi se moralo dogoditi da mu oprostite?

Svim svojim djelovanjem, još od početka Domovinskog rata pa do danas fokusiran sam na boljitak Hrvatske, svake njezine građanke i građanina. To je bila i bit će moja politička platforma. Smatram to svojom dužnošću i obvezom prema prijateljima kojih više nema a koji su sanjali onu bolju Hrvatsku. Pismo koje sam potpisao 2000. godine branilo je karakter i istinu o Domovinskom ratu i danas bih ga potpisao. Čuvanje vrijednosti zajedništva, vrijednosti Domovinskog rata temelj je moga djelovanja. Sve drugo u usporedbi s hrvatskom budućnošću, stabilnošću i prosperitetom je nevažno. Usmjeren sam na budućnost i rad za bolje sutra svih nas.

Kako ocjenjujete suradnju sa sadašnjom predsjednicom i vrhovnom zapovjednicom Oružanih snaga Kolindom Grabar-Kitarović?

Suradnja je vrlo dobra, takva će i ostati, posvećeni smo istim ciljevima i usmjereni smo na razvoj obrambenog sustava. Takva i treba biti konstruktivna suradnja u okvirima svojih ovlasti.