KRIŽANIĆ 'Protiv poplava se treba boriti prije nego do njih dođe'

Osim hitnih intervencija koje se odvijaju u trenutku kada prijeti izravna ugroza vrlo je važna prevencija odnosno upravljanju rizicima od poplava te ublažavanju njihovih štetnih posljedica. Upravo iz tog razloga predsjednik Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda i saborski zastupnik iz Varaždinske županije, dr. sc. Josip Križanić, u četvrtak je inicirao tematsku raspravu koja je okupila predstavnike Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Hrvatskih voda, Udruge riječnih brodara Hrvatske te Agencije za vodne putove.

"Obzirom na problematiku koja je prisutna zadnjih nekoliko godina, a vezana je za povećanje razine rijeka nužno je provesti mjere zaštite odnosno preventivno djelovati sa svrhom budućih sprječavanja izlijevanja rijeka iz svojih korita", naglasio je Križanić te upozorio da su poplave iz godine u godinu sve veća prijetnja u našoj zemlji.

Jedan od problema su svakako zakonske odredbe iz 2009. koje su eksploataciju pijeska i šljunka iz rijeka svele na minimum, te otežale dobivanje dozvola, što je dovelo do manjeg vađenja materijala iz rijeka, a samim time i do smanjivanja protočnosti i podizanja nivoa rijeka. S dizanjem obala nasipima, koji koštaju, a nečišćenjem korita, ubrzo ćemo imati problem da će se korita dići na razinu okolnog zemljišta. U konačnici rezultat toga su sve veće opasnosti od poplava koje jednako pogađaju i lokalno stanovništvo uz rijeke, biljni i životinjski svijet te samo gospodarstvo.

"Eksploatacija pijeska i šljunka može se dopustiti putem ugovora o koncesiji. U tom slučaju, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu, potrebno je ishoditi suglasnost nadležnih tijela i izraditi Studije utjecaja zahvata na prirodu uz poštivanje uvjeta i mjera zašite prirode", predložio je Križanić koji se zalaže za kompromisno rješenje koje bi pomirilo s jedne strane Udruge za zaštitu okoliša i prirodu, a s druge strane smanjilo bi na najmanju moguću mjeru ugrozu od elementarne nepogode, poplave, svugdje gdje je to moguće.

"Sigurno je da nitko od nas nije zainteresiran za devastaciju korita rijeka i bezglavu eksploataciju pijeska i šljunka iz rijeka, ali smo svi zainteresirani da se omogući uklanjanje nakupina u svrhu bolje protočnosti i smanjenja mogućnosti izlijevanja", zaključio je Križanić.

Predsjednik Povjerenstva je upozorio i na kontradiktornosti poput one da je s hrvatske, lijeve strane Save, zabranjena eksploatacija pijeska i šljunka dok je to isto moguće s desene, bosansko-hercegovačke strane. U konačnici isti taj materijal, izvađen iz Save, prodaje se u Hrvatskoj. Samo za Slavoniju, za gradnju cestovnog koridora 5C, u zadnjih desetak godina vrijednost kupljenog šljunka je 5 milijardi kuna. Dodao je da se isto događa i u Dravi, s mađarske strane, gdje se mi pozivamo na zaštitu prirode i ekološke mreže Natura 2000, za razliku od susjedne države, članice EU-a. Križanić je zaključio da s jedne strane štitimo okoliš, a s druge poplavama devastiramo floru i faunu i imamo navedeni gospodarski gubitak.

Osim Križanića, koji je iznio niz argumenata za tematsku raspravu, podršku je dao i drugi saborski zastupnik iz Varaždinske županije, Anđelko Stričak, koji se također odazvao pozivu na sastanak, a raspravljao je o obrani od poplava rijeka Bednje i Plitvice.

Zaključak s današnje rasprave je da se ide prema resornim saborskim odborima za poljoprivredu, za zaštitu okoliša i prirode te za pomorstvo, promet i infrastrukturu radi sazivanja međuresorne sjednice te da se uputi apel Vladi s ciljem prevencije i ublažavanja posljedice od poplava te gospodarskih gubitaka.