IVICA KOVAČEVIĆ, NAČELNIK OPĆINE JAKŠIĆ I ČLAN UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE ZAJEDNICE OPĆINA (HZO)

KOVAČEVIĆ: Velika većina jedinica lokalne i područne samouprave je opravdala svoju svrhu i pokazala da je moguće razviti viši standard u ruralnim krajevima

Autor

Darko Markušić

Načelnik Općine Jakšić Ivica Kovačević za portal Direktno otvoreno govori o negativnoj slici hrvatskih općina, ruralnom razvoju, životu u malim sredinama, potencijalu EU fondova, Hrvatskoj zajednici općina, demografiji i iseljavanju.

04.09.2019. u 09:35
Ispiši članak

Zašto kada govorimo o problematici lokalne i područne samouprave dolazimo do negativne slike o općinama? Koji je razlog tako lošoj percepciji?

- Razlozi su po meni dosta složeni i kompleksni. Sve ključne sastavnice, a koje se bave pitanjima lokalne i područne samouprave imaju isti problem. Pritom mislim prvenstveno na Zajednicu županija, Udrugu gradova te naravno Hrvatsku zajednicu općina koje sve imaju zajednički problem, a to je medijska blokada. Percepcija je inače dosta varljiva stvar, tako da smo prisiljeni boriti se za svoj medijski prostor. Istina je da imamo dosta kritičara koji suštinski ne razumiju kompleksnu materiju malih lokalnih zajednica, odnosno hrvatskih općina. Ljudi iz velikih sredina, na žalost, ne mogu razumjeti potrebe ruralne Hrvatske. Za ilustraciju navodim primjer kako ljudi iz grada Zagreba ne mogu razumjeti potrebe i osjećaje ljudi s primjerice prostora zapadne Slavonije. Upravo smo mi načelnici ti koji najbolje znamo i razumijemo potrebe naših ljudi jer upravo mi načelnici živimo i dišemo s narodom kojeg zastupamo. Vjerujte mi da nitko ne zna bolje situaciju od mene koji dolazim iz svoje općine, dakle Općine Jakšić u Požeško-slavonskoj županiji. Isto mogu kazati i za svoje kolegice i kolege koji se bave istim poslom.

Što se tiče konkretnih pitanja oko broja općina, o tome možemo raspravljati u nedogled i ne doći do zajedničke točke nekog bazičnog konsenzusa. Ima masa primjera u Europi od Austrije, Francuske, Bavarske, Slovačke i sl. gdje imamo različitih primjera kako velike općine ne funkcioniraju dobro kao i obrnuto kada male općine bolje funkcioniraju od većih i sl. Važna je organizacija lokalne i područne samouprave. To je ključ. Treba znati naprosto upravljati i imati jak osjećaj za interese svoje lokalne zajednice. Odgovorno tvrdim da su svi problemi rješivi, samo je stvar pristupa.

Kakva je situacija u zapadnoj Slavoniji kada govorimo o problemima ruralnog razvoja? Možete li nam dati primjere Općine Jakšić u tom kontekstu?

- Sve Općine u Požeško-slavonskoj županiji nemaju veliki broj zaposlenih. To je po općini 3-6 zaposlenika, tako da ne možemo govoriti o nekom velikom birokratskom aparatu. Površinski smo dosta različiti. Konkretno govoreći, moja Općina Jakšić je najmanja. Ima nekih 4100 žitelja po posljednjem popisu, dok su ostale općine u susjedstvu površinom veće, ali s osjetno nižim brojem stanovništva. Kada smo prije nekih petnaestak godina počeli stvarati uvjete za održivi razvoj, krenuli smo od stvaranja uvjeta za zadržavanje mladog i obrazovanog stanovništva. Preduvjeti su uključivali stvaranje komunalne infrastrukture slične gradovima. Naša je prednost što smo blizu grada Požege pa smo dosta privlačni za život iz praktičnih razloga. Posebno se mogu pohvaliti kako u Općini Jakšić ima više statistički mladog i obrazovanog stanovništva nego u gradu Požegi. Dakle, imamo tri ključna sloja koja su neophodna za privlačenje novih žitelja, a to su komunalna pitanja i infrastruktura, socijalna politika i društvena komponenta. Pri samom smo kraju izgradnje komunalne infrastrukture po naseljima. Nakon punih pedeset godina otvorili smo 2016. godine i prvi vrtić, na što sam posebno ponosan jer je on dupkom pun pa ga moramo dograđivati. Kao što vidite natalitet nije kod nas toliki problem što mi je drago. Izgradili smo športsku dvoranu. Sve društvene prostore redovito obnavljamo i dograđujemo i oni se aktivno koriste. Izgradili smo pravu gospodarsku zonu bez ičije pomoći, a koja se nalazi blizu planirane brze ceste te je udaljena nekih 200 metara od željezničke pruge. Prvi gospodarski subjekti su počeli s pripremama i gradnjom unutar poduzetničke zone. Interes postoji i to nam je drago jer potpomažemo otvaranje novih radnih mjesta. Privlačimo kapital jer nam je u interesu razvitak Općine Jakšić i njezinih žitelja. Kompletnu infrastrukturu smo osigurali (struja, voda, kanalizacija, prilazne ceste i sl.). Stvaramo uvjete za razvoj i to pametnom i odmjerenom politikom. Puno se toga može postići ako znaš što želiš. Uveli smo niz mjera pa tako sufinanciramo vrtić, prijevoz učenika, darujemo novorođenu djecu, pomažemo starijoj populaciji kojoj je pomoć potrebna. Provodimo program 'Zaželi' kojem je cilj zbrinuti teže zapošljive žene i sl. Dakle, stvaramo preduvjete i za mlado i staro stanovništvo. Naravno, ekonomske migracije ima. Nema smisla ignorirati ovu pojavu. Ona je po meni čak i logična, ali me posebno veseli i povratak naših ljudi. Bio bih najsretniji kada bi se svi vratili.

Mogu li općine biti dio rješenja, poglavito kada govorimo o održivom razvoju? Jesu li općine svojevrstan teret ili moguća prilika za razvoj malih zajednica?

- Općina može biti glavni inicijator razvoja, poglavito kada govorimo o gospodarstvu, poduzetništvu ili infrastrukturi. Moramo potpomagati civilno društvo, kulturne udruge i organizacije, mlade, manjinske zajednice i sl. Time oplemenjujemo našu okolinu, ne zaboravljajući pritom i vatrogastvo, lovstvo, gorsku službu spašavanja, crveni križ i sl. Sve su to poveznice koje pridonose kvaliteti života u malim ruralnim zajednicama. Dakle, općina mora biti servis građanima, a ne obrnuto. Mi nismo i nikada nećemo biti teret našim žiteljima jer mi smo tu zbog njih. Čim to shvate naši kritičari, moći ćemo otvoreno i argumentirano raspravljati o svim problemima. Velika većina jedinica lokalne i područne samouprave je opravdala svoju svrhu i pokazala da je moguće razviti viši standard u ruralnim krajevima.

Često se otvoreno govori o ukidanju općina. Ima li smisla da općina koja po svim parametrima ne može samostalno funkcionirati, bude dio sustava lokalne i područne samouprave?

- Ovdje može biti nekoliko odgovora. Znamo da u životu ljudi mogu biti dobri ili loši. Ako dvoje loših ljudi uđu u brak to neće dobro završiti. Ljudi se slamaju pod teretom obaveza ili naprosto nisu dorasli situaciji. Tako nešto možemo prevesti i na priču oko općina. Po meni svaka jedinica lokalne i područne samouprave je dobila priliku od strane svojih žitelja da učini sve u svojem interesu. Ako pritom dvije općine ocjene da samo suradnjom mogu preživjeti i biti održive, zašto ih spriječavati? Dapače, moramo ih ohrabriti. Ista je stvar i s vodoravnom suradnjom između općina jer formiranje zajedničkih tvrtki može biti racionalno i logično, ali za tako nešto morate imati pristanak dvije ili više strana. To vam je kao ugovor. Naravno, parametri moraju biti isti. Treba poticati i zagovarati suradnju na zajedničkim projektima. O tome stalno govorim i vjerujem da ćemo jačati te mogućnosti. Mi kao Hrvatska zajednica općina (HZO) ohrabrujemo naše članice da međusobno budu aktivne i zajednički participiraju u financijskih projektima. U tom kontekstu imamo na raspolaganju i novac iz EU i drugih fondova. Mi moramo iskoristiti te prilike. Novac čeka da se kanalizira u stvari i projekte. Dugoročnim planiranjem i odgovornim ponašanjem možemo doći do potrebnih financijskih sredstava. Jednom dobrom i planskom organizacijom možemo puno toga napraviti i o tome cijelo vrijeme pričam.

Kojim mehanizmima pokušavate zadržati mlado obrazovano stanovništvo? Kakva je demografska situacija na širem području Požeško-slavonske županije? Ulaže li Vlada RH dovoljno napora u rješavanje ovih problema?

- Poznato je da cijela Slavonija ima negativnu demografsku sliku. O tome je sve već poznato. Nema smisla da se na to vraćamo. Ova Vlada je napravila veliki iskorak te se zajedno s nama bori oko ovih problema. Naravno, nemojmo zaboraviti rat i poraće, što isto tako treba ukalkulirati u cijelu priču. Pitanje je što mi konkretno možemo napraviti da smanjimo taj jazi koji postoji. Osobno imam i pozitivan primjer. Od 2000. godine Općina Jakšić ima više rođene djece nego umrlih. To je svakako za pohvalu, poglavito u kontekstu današnje situacije. Što se tiče ekonomske migracije, ona postoji jer je prirodno da ljudi odlaze tamo gdje misle da će im biti bolje. Naveo sam prije kako mi dajemo svoj doprinos da bude što manje iseljavanja, poglavito mladih i visoko obrazovanih. Srećom Općina Jakšić ima sve što mladim obiteljima treba da formiraju svoje obitelji. Dakle, vrtić (jaslice), škole, poštu, ambulantu, kulturni sadržaj, kafiće, domove, športske dvorane, tržnicu, župu, vatrogasni dom, športske terene i sl. Sve su to preduvjeti koje smo morali ustrojiti i uvezati kako bismo imali održivu cjelinu. Mi u Općini Jakšić smo u tome uspjeli. Stvaramo sadržaj za sve uzraste, od male djece, mladih, onih u zrelim godinama do najstarije populacije. Sjajno funkcioniramo i mogu reći kako možemo biti primjer. To je najveći kompliment koji bilo koji načelnik ili načelnica može dobiti.

Kakva je gospodarska situacija na području Općine Jakšić? U kojoj mjeri lokalna područna samouprava stimulira malo i srednje poduzetništvo? Imate li konkretnih primjera?

- Na našem području je 3200 hektara poljoprivrednih površina od čega je u vlasništvu države bilo 1000 hektara, a sada je to 300 hektara. Ljudi se primarno bave stočarstvom i povrtlarstvom, ratarstvom i voćarstvom. Moram napomenuti kako je stočarstvo u padu poglavito u segmentu svinjogojstva. Zemljište je kompletno obrađeno. Uspjeli smo dati prevagu domaćim ljudima kada se govori o poljoprivrednom zemljištu, što je samo malom broju općina uspjelo, tako da možemo biti zadovoljni. Sufinanciramo lokalne OPG-ove (osiguravanje usjeva, tehničke preglede i sl.), obrte, dajemo poticajne mjere za svakog zaposlenog. Ista je stvar i oko poticaja za samozapošljavanje. U gospodarskoj zoni prodajemo zemljište i to relativno povoljno. Cilj nam je da privučemo investicije. Kompletna infrastruktura je postavljena i spremna. Oslobađamo raznih naknada sve proizvodne grane poput komunalnog doprinosa i sl. Sufinanciramo novozaposlene čime smo korak bliže prema konkurentnosti. Potičemo poduzetnike da izgrade posao u Općini Jakšić. Rezultati su već tu. Poslovi se razvijaju i mi se nadamo najboljem ishodu. Isto tako, Općina Jakšić ima najbolji vrtić na području Slavonije. Posjedujemo čak i zelenu zastavu, što je rijetkost. Imamo 97 djece u vrtiću, a planirali smo nekih 60. Širimo kapacitete jer osluškujemo bilo naših žitelja, kao i njihove potrebe.

Kakva je razina društvenog života u manjim sredinama? Postoje li aktivnosti u koje se žitelji mogu uključiti? Kakva je situacija s lokalnim braniteljskim i športskim udrugama?

- Počet ću od umirovljenika jer me i samog prije ili kasnije čeka mirovina. Šalu na stranu, naši umirovljenici djeluju u sklopu dobro organizirane Matice umirovljenika koja djeluje niz godina u prostoru koji smo im u Općini ustupili i broji oko 340 aktivnih članova. Oni sami organiziraju razne manifestacije, putuju, druže se i aktivno participiraju u izgradnji naše male zajednice. Tu su i razne sekcije, tamburaške, športske, pjevačke, umjetničke i sl. Imamo više kulturno-umjetničkih društava gdje se okupljaju Slavonci, pripadnici raznih nacionalnih manjina kojih ima dosta i svi oni predstavljaju naše bogatstvo. Drago mi je što sve manjinske grupacije kao i lokalno stanovništvo dobro funkcioniraju. Imamo dodatno 3 športsko-ribolovna kluba, 3 nogometna kluba, 2 malonogometna kluba, 2-3 udruge civilnog društva i sl. Surađujemo s osnovnom školom i svim udrugama. Organiziramo obuke za starije u kontekstu korištenja računala i sl. Organiziraju se razne manifestacije i druženja, tako da smo u tom pogledu jako dobro pokriveni. Vjerujte mi da u Općini Jakšić nikome neće biti dosadno. Imamo više od 20 godina redovitu smotru folklora. Tu su KUD-ovi koji čuvaju tradiciju i kulturu. Radimo i na projektu narodne knjižnice gdje želimo okupiti na jednom mjestu sav kulturno-umjetnički izričaj kao i intelektualnu dimenziju Općine. Što se tiče udruga proizašlih iz Domovinskog rata, imamo izvrsnu suradnju od prvog dana jer sam i sam bio branitelj. Pratimo i njegujemo običaj okupljanja i prisjećanja na naše poginule prijatelje i ratne suborce. Održavamo sjećanje na njih jer je to naša moralna obaveza. Oni su dali za Republiku Hrvatsku ono najvrednije, a to je život. Surađujemo aktivno i sa župnim uredom, kao i pravoslavnom parohijom. Ne zaobilazimo niti jednu udrugu. Sa svima njegujemo dobre odnose i uzajamno povjerenje.

U kojoj mjeri može lokalna i područna samouprava iskoristiti puni potencijal europskog novca? Ima li stručnog kadrovskog potencijala u ovom segmentu?

- Mi smo maksimalno iskoristili mogućnosti povlačenja novca iz raznih fondova. Mi smo se počeli baviti fondovima puno prije nego li smo ušli u Europsku uniju. Koristimo vanjske usluge i specijalizirano znanje jer nas u Općini ima svega nekoliko. Dosta surađujemo i sa županijskom razvojnom agencijom. Uz njihovu pomoć obnovili smo nekoliko područnih škola koje smo time spasili od zatvaranja. Koristimo sve mogućnosti koje su nam na raspolaganju. Oni koji tvrde da ne mogu povući novac govore neistine ili se ne trude dovoljno. Kvalitetni ljudi koji mogu iznjedriti ozbiljne projekte su neophodni i njihovu stručnost treba cijeniti. Načelno mogu kazati kako je od 2016. godine dobar dio općina pokazao kako se može povući EU novac. Tu su nerazvrstane ceste, kanalizacije i sl. Sve to smo uspjeli riješiti EU novcem. Problem je, na žalost, što nema dovoljno građevinske operative da preuzme posao pa često dolazi do raznih kašnjenja, što naravno nije dobro. Sve te mjere se mogu još dotjerati, ali držim kako je ovo svakako korak unaprijed. Na nama je da ponuđeni novac uzmemo.

Kolika je važnost komunalne infrastrukture kada su u pitanju općine? Kako se nosite s problemima u ovom području?

- Imamo zajedničko komunalno poduzeće koje skrbi za naše potrebe. Priznajem da je bilo malo lutanja u početku, ali sada je to uređeno. Borimo se za svaku kunu jer smo svjesni važnosti komunalne infrastrukture. Bez vode, kanalizacije, plina, rasvjete, cestovne povezanosti nema života. Mi smo svoj dio uredno obavili i možemo biti zadovoljni. Još mi je jedino želja da do kraja mandata gotovo svaki zaselak ima riješeno kompletno pitanje infrastrukture. To mi je glavni cilj prije kraja.

Postoje li pozitivni primjeri gdje se više općina udružuje radi zajedničkog projekta? Zašto ne postoji praksa vodoravne suradnje između općina?

- Žao mi je što vodoravna suradnja nije saživjela u potpunosti. Ima nekih pomaka oko pitanja aglomeracije, ali je to druga priča. Isto tako, volio bih da i naš LAG bolje funkcionira, da bude puno potentniji, da okuplja ljude i radi na udruživanju zajedničkih interesa. Mišljenja sam da država mora poticati vodoravnu suradnju i promicati koristi od udruživanja i bolje bodovati suradnju više općina u kontekstu projekata.

Na koje načine Općina Jakšić nastoji privući mlade i školovane ljude? Koje su to prednosti koje nudite, poglavito mladim obiteljima? Kakve su mogućnosti zaposlenja?

- Vraćamo se na početak. Ima dosta žitelja Općine Jakšić koji rade u gradu Požegi ili okolici. Imamo jako dobar standard što potvrđuju i sami podaci. Spadamo u sam vrh Požeško-slavonske županije po pitanju mladog i obrazovanog stanovništva. Usudio bih se kazati kako smo kao općina rasadnik dobrih i kvalitetnih kadrova, od vojske, pravosuđa, obrazovanja, agrara, obrta, poduzetništva i sl. Na našem području su manje srednje tvrtke i obrti dominantni. Naravno ima podosta OPG gospodarstava. Posla ima. Mislim da su velike mogućnosti, dok s druge strane nismo mogli pronaći kadrove za program javnih radova, nismo mogli pronaći zainteresirane. Poticaje smo već spomenuli. Dajemo poticaje, oslobađamo poduzetnike dodatnih nameta jer nam je cilj stimulirati poslovnu aktivnost. Činimo sve što možemo i više od toga. Od moje kuće do Požege je ravno sedam minuta vožnje. Mislim da je sve rečeno. Pozicija je vrlo povoljna i specifični smo i po velikoj proizvodnji duhana. Kvalitetno je tlo. Prerađivački kapaciteti su nam dobro aspektirani.

Kakva je situacija oko eksploatacije prirodnih resursa na području Općine Jakšić?

- Mi smo vlasnici plinske mreže, kao i svih vodova. Prije smo imali naknadu. Bivša Vlada je tu naknadu smanjila, tako da imamo latentnu štetu. Imamo i mogući prosperitet oko pronalaska tekuće vode. Ispitivanja su pri kraju i uskoro očekujemo konkretnu eksploataciju. Mi naravno nećemo imati nikakvu naknadu. Isto tako, na našem području imamo i dosta šuma, 450 hektara. Naknada je vrlo mala. Gotovo zanemariva. Imamo i malu bušotinu koja nije saživjela, ali pokušavamo nešto. Apliciramo na dodatna EU sredstva pa možda i nešto uspijemo uraditi po tom pitanju.

Koliko Hrvatska zajednica općina (HZO) može pridonijeti afirmaciji interesa i potreba općina?

- Član sam Upravnog odbora Hrvatske zajednice općina, tako da aktivno participiram u radu naše Zajednice. U posljednjih godinu-dvije pojačali smo našu prisutnost pod vodstvom našeg predsjednika Martina Baričevića, načelnika Općine Jasenice, inače mog dobrog kolege koji se konstantno bori za vidljivost općina. Imali smo i problema s medijskom prisutnošću gdje se suštinski nije znalo za nas. Što se tiče naših konkretnih aktivnosti organiziramo okrugle stolove, konferencije, savjetovanja, edukacije, lobiramo i zagovaramo naše interese. Surađujemo s Vladom Republike Hrvatske i svim njezinim sastavnicama poput raznih ministarstva, agencija i sl. Također smo prisutni i na međunarodnoj sceni. Surađujemo s mnogim zajednicama općina po cijeloj Europi. Potpisujemo i razne bilateralne sporazume. Nedavno smo potpisali sporazum o prijateljstvu i suradnji s Albanijom i Kosovom. U završnici su i pripreme za sporazum s Austrijom. Imamo sjajne odnose i sa Slovačkom i Bavarskom, kao i s Bruxellesom. Naime, Hrvatska zajednica općina je član Mreža udruženja jedinica lokalne samouprave iz jugoistočne Europe (NALAS). Razmjenjujemo iskustva te se povodimo za pozitivnom praksom. Naše članstvo je dobrovoljno. Zastupljene su sve političke opcije te smo otvoreni za svaki oblik suradnje jer su hrvatske općine kralježnica naše države.

Gdje vidite općine za 10 do 15 godina? Kakvo je vaše predviđanje?

- Hrvatska je uvijek bila u Srednjoj Europi, europska država. Želja mi je da se još približimo zemljama poput Austrije, Bavarske, Češke, Slovenije, sjeveru Italije i sl. Želim da općine budu opremljene sa svom potrebnom infrastrukturom, prometno dobro povezane i uz podizanje komunalnih standarda ka onim europskim. Treba izgrađivati poduzetničke inkubatore i jačati poduzetničke i gospodarske zone. Moramo pomoći mladim poduzetnicima da se razvijaju jer na njima ostaje budućnost. Razvijati preradu i poljoprivredu i povratiti Slavoniji onaj standard koji je imala prije.


 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.