Kovačević: Mnoge diplomacije rade na tome da se rat nastavi, prva je američka

Polović je rekla da su se ovih dana u javnosti pojavila dva suprotstavljena prijedloga.

"Čuli smo jučer Ursulu von der Leyen koja je rekla da se ne radi samo o ukrajinskom pitanju i europskom sigurnosnom poretku već promjeni međunarodnog poretka zbog čega traži globalan odgovor, podršku u Ukrajini, do pobjede i poraza Vladimira Putina. Takvih tonova ima i iz SAD-a. Vidjeli smo da je američki kongres odobrio 40 milijardi dolara što znači da ogromne količine oružja stižu u Europu. I tonovi koji predlažu do pobjede i poraza Rusije, dolaze i iz Poljske i Velike Britanije", istaknula je i dodala:

"Međutim, s druge strane ovih dana su se pojavili i neki drugi prijedlozi objavljeni u Politici - to je onaj tekst. Isto tako Henry Kissinger je jučer u Davosu govorio... On je vrlo određen. Rekao je da rat u Ukrajini treba prestati u naredna dva tjedna inače će se pretvoriti u jedan globalni, dugotrajni rat. Europa već trpi iznimno velike posljedice. Pravo je pitanje 'treba li diplomaciji dati šansu?', a nje, kao što vidimo, teško da ima", naglasila je.

Uobičajena predrasuda o diplomaciji je da diplomacija uvijek nastoji djelovati u smjeru ostvarivanja mira. To nije točno, istaknuo je Kovačević.

"Danas mnoge diplomacije rade na tome da se rat nastavi. Prva u tome je diplomacija SAD-a. Koja naravno, sukob u Ukrajini sagledava u globalnom kontekstu. Glavni interes Amerike je nadmetanje s Kinom i korištenje ovog sukoba u Europi, koji je Americi dobro došao za konsolidaciju svog utjecaja u Europi i za primoravanje svojih partnera diljem svijeta da za račun Amerike sudjeluju u nečemu što se zove 'containment Kine' - sprječavanje širenja kineskog utjecaja. Što se tiče Rusije, javna predodža je bila da je u Siriji Rusija pobijedila Ameriku. Gotovo neovisno o Rusiji Amerika je izgubila rat u Afganistanu, loše je prošla u Iraku i američke političke elite su sanjale o nekom lokalnom ratu u kojem će Rusija izgubiti. Rusija je sama proizvela taj rat i zapravo sad obavlja posao za Ameriku. A što se tiče izjave ministra Sergeja Lavrova - ona je po mom mišljenju iznuđena. To nije rezultat načelne opredijeljenosti Rusije da ne surađuje sa Zapadom nego posljedica izolacije u koju je Rusija samu sebe dovela zahvaljujući toj avanturi u Ukrajini i sankcija koje će ipak imati dugoročno pogubne posljedice za Rusiju", rekao je.

'EU pokazala izrazitu solidarnost'

Bandov je rekao da ne bi povezivao potencijalno nejedinstvo unutar EU-a s bilo kakvim diplomatskim rješenjima.

"Ono što je zapravo bitno dosad je da je EU pokazala izrazitu solidarnost s ukrajinskim narodom. Prvo humanitarno tehnički, a onda i vojno. Cijeli niz država EU-a vrlo snažno stoji iza Ukrajine i ukrajinskog naroda. Prvenstveno tu govorimo o državama, u širem kontekstu, o Velikoj Britaniji, a unutar EU-a - govorimo o Poljskoj, Češkoj, baltičkim državama. Cijeli niz drugih država to prati. Poput Italije ili Španjolske. Neke države još nisu potpuno na tom putu, poput Mađarske ili Njemačke koja još nije snažnije odgovorila na vojna pitanja i na vojno naoružanje. No, ne vidim u tome neko klasično nejedinstvo. To je jedan smjer razvoja. mi moramo biti potpuno svjesni da smo 27 država, od kojih svaka ima svoju samostalnu odluku - kako će ju donositi. To su neki procesi. Ne vidim u tome neki veliku problem. Hoće li do nekih velikih turbulencija doći - to ćemo još vidjeti.

Što se tiče diplomatskih rješenja EU je na čelu s Njemačkom i Francuskom nudila normandijski format. Započeli su ga Angela Merkel i Emmanuel Macron. Oni su potaknuli normandijski format koji je iznjedrio neka rješenja. Minsk 2 je bio konačno rješenje. Vidimo se da nije uspjelo implementirati to rješenje i nadalje kada je već bilo jasno da se ne može implementirati, da smo negdje pred nekakvim potencijalnim ratom, također je diplomacija EU-a funkcionirala. Macron i Scholtz su cijelo vrijeme odlazili u Moskvu, pokušavali iznaći rješenje. Vidimo da to nije bilo moguće i EU očito nema tu snagu. Budimo realni, Rusija je tad još računala na potpuno nejedinstvo. Ovo što je EU dosad učinila, ovih nekoliko koraka sankcioniranja, to se nije očekivalo na ovaj način. Hoće li nastaviti u tom smjeru - vidjet ćemo.

I ovo što ste dotaknuli pitanje Mađarske - vidimo da je Viktor Orban spreman vladati uredbama. To je jedan demokratski deficit. To je jedan način funkcioniranja koji nije primjeren nekoj široj vladavini prava. Postavlja se pitanje gdje je Parlament. To, naravno, nije samo pitanje Mađarske. To je pitanje svih drugih država koje su donosile pitanje krucijalne odluke isključivo uredbama. To nije dobro. Ali ono što je sada bitno, vidimo da je Viktor Orban mogućnost da uredbama donosi sve odluke koje su ključne za državu u vrijeme korona krize i pandemije, sad je to isto zatražio zbog potencijalnih opasnosti na sigurnost i energetski sustav koji će proizvesti ukrajinski rat", kazao je Bandov.