Konačno je poznat datum kojeg čekamo od kraja rata: '1. ožujka 2026. je krajnji rok'

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podsjetio je da je s ukrajinskom Vladom 11. i 12. listopada 2023. u Zagrebu organizirana Međunarodna donatorska konferencija o humanitarnom razminiranju na kojoj su 34 države izrazile jasnu političku podršku razminiranju Ukrajine te skupile pola milijarde eura pomoći, uključujući i pet milijuna eura koje je u tu svrhu namijenila Hrvatska.

Upozorio je da zbog ruske agresije nije moguće precizno utvrditi površinu minski zagađenog područja, a okvirne procjene govore da se radi o najmanje 170.000 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija, što je površina tri Hrvatske. Pri tome se to u značajnoj mjeri odnosi na urbana područja u kojima je najveća koncentracija stanovništva i infrastrukture.

Uz to, minski kontaminirana područja poljoprivrednog zemljišta ne predstavljaju samo izazov za ukrajinsku ekonomiju, nego i za sigurnost globalne opskrbe hranom. Božinović je kazao i da je stoga naša Vlada početkom prošle godine inicirala sklapanje Sporazuma o suradnji na području protuminskog djelovanja s Ukrajinom, kojeg je potpisao na marginama Međunarodne donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju Zagrebu.

FOTO: HINA/Damir Senčar

U Hrvatskoj još minski sumnjivih područja

Tim sporazumom Hrvatska će, nakon oslobođenja Ukrajine,  humanitarno i tehnički pomoći toj zemlji, rekao je istaknuvši iskustvo Hrvatske u razminiranju nakon Domovinskog rata. Naglasio je i da je suradnja tim sporazumom primarno fokusirana na stručne obuke u području tehničkog izviđanja i čišćenja minskih polja, edukaciju stanovništva o rizicima od eksplozivnih sredstava i slično. 

Tijekom rasprave oporba je pozdravila taj Sporazum, ali i upozorila da u Hrvatskoj još tisuće ljudi žive u blizini minski sumnjivih područja. Ističući da Hrvatska ima priliku postati predvodnik u području razminiranja i u globalnom kontekstu, Mostov Zvonimir Troskot upozorio je da su velikosrpska agresija i Domovinski rat iza sebe ostavili opasna minska polja koja i dalje ugrožavaju živote, poljoprivredna zemljišta i infrastrukturu i turizam.

"Prema procjenama, još tisuće ljudi žive u blizini minski sumnjivih područja", rekao je. I SDP-ov Ranko Ostojić pozdravio je potvrđivanje tog Sporazuma istaknuvši da hrvatska iskustva u razminiranju mogu samo pomoći Ukrajini. Napomenuo je da je u nekadašnjim planovima o razminiranju 2019. bila krajnji rok za dovršetak tog posla a sada je to produženo na ožujak 2026.

FOTO: HINA/Baldo Marunčić

Zna se točan rok

No, poručio je da stručnjaci smatraju kako je 2034. "realna godina" u kojoj bi mogli očistiti minski sumnjiva područja.  Od 1998. do 2022. na razminiranje je potrošeno milijardu eura, 607 osoba je stradalo, a 204 ih je umrlo, od čega 38 pirotehničara. Božinović pak kaže da je 1. ožujka 2026. krajnji rok do kada će Hrvatska biti razminirana.

Zelenskij i Plenković potpisali sporazum: 'Među prvima su nas priznali 90-ih'

Naveo je da je danas minski zagađeno 45,5 četvornih kilometara u četiri županije - Splitsko-dalmatinskoj, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Ličko senjskoj. "To ćemo u slijedećih godinu i još koji mjesec dovršiti i Hrvatska će biti proglašena zemljom bez mina", zaključio je.