Komemoracija u Jasenovcu mimo Vladine svečanosti počinje u 12 sati

Udruge i ove godine, četvrti put zaredom, organiziraju komemoraciju mimo službene Vladine svečanosti koja je najavljena za dva dana, u nedjelju, s obrazloženjem da se Vlada nedovoljno snažno protivi povijesnom revizionizmu i negacionizmu strašnih događaja u Jasenovcu.

Komemoracije organiziraju Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH), Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj, Srpsko narodno vijeće (SNV) i Savez Roma u Hrvatskoj "Kali Sara“.

Predsjednik koordinacije Židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus najavio je u drugoj polovici ožujka kako neće zajedno s vladom ići na komemoraciju žrtvama ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac

"Ništa se nije promijenilo u godinu dana, ništa novoga se nije dogodilo", kazao je Kraus pozvavši se na povijesni revizionizam, vladin odnos prema ustaškom pozdravu Za dom spremni.

"Postoji želja da se bude zajedno, ali i argumenti protiv toga", kazao je dodavši da bi zajednička komemoracija bila korisna.

Potom je saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi izjavio kako se zalaže da ove godine bude jedna zajednička komemoracija u Jasenovcu, ali da će i ove godine biti dvije.

SNV se pridružio odluci manjina a njihov predsjednik Milorad Pupovac kazao je da su "nasrtaji na ustavne i demokratske vrijednosti od strane ekstremnih desnih, historijski poraženih snaga u Hrvatskoj u proteklih godinu dana postali presnažni i suviše su se raširili u političkom i javnom prostoru".

On je optužio Hrvatski sabor, kao pokrovitelja komemorativnih skupova u Jasenovcu i u Bleiburgu za nejednak odnos prema odavanjima počasti žrtvama ta dva skupa.

Odluci se priklonilo i Predsjedništvo SABA RH.

Na komemoraciji su najavljeni predsjednik SABA-a Franjo Habulin, predsjednik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus, predsjednik SNV-a saborski zastupnik Milorad Pupavac i saborski zastupnik Vejko Kajtazi, te izaslanstvo SDP-a na čelu s predsjednikom Davorom Bernardićem.

Najveći i najozloglašeniji u sustavu logora u NDH

Koncentracijski logor Jasenovac bio je najveći i najozloglašeniji logor u NDH, koje su ustaše su počele uspostavljati ubrzo nakon dolaska na vlast za neprijatelje države definirane rasnim zakonima po uzoru na nacističku Njemačku. Neki su logori djelovali više kao tranzitni logori poput Danice i Gospića, dok su u drugima, kao što su Jadovno i Slana na otoku Pagu, bile zatočene tisuće žrtava.

Jasenovac je osnovan u ljeto 1941. godine. Sastojao se od niza logorskih jedinica duž rijeke Save: Bročice, Krapje, Stara Gradiška i Opeka, koja je mjesto trenutne memorijalne lokacije.

Logor je djelovao kao radni i kao logor smrti, iako revizionistički povjesničari pokušavaju zanijekati masovna ubojstva koja su se u njemu dogodila, kazao je povjesničar Vjeran Pavlaković.

Prema podacima Spomen područja Jasenovac, do sada je u logoru utvrđeno imenom i prezimenom 83.145 žrtava Srba, Židova, Roma, Hrvata i osoba drugih nacionalnosti, a u muzeju procjenjuju da je konačni broj žrtava vjerojatno oko 100.000. Jugoslavenska službena statistika isticala je brojku od 700.000 žrtava.

Komemoracija se održava u povodu pokušaja proboja iz logora, koji su organizirali preostali zatvorenici logora 22. travnja 1945. godine. Oko 600 muškaraca iz logora Ciglana pokušalo je proboj, od kojih su preživjela 92 zatočenika. Isti dan započeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 167 spasilo ih se samo 11, ističe se na mrežnih stranicama JUSP-a.

Za razliku od Auschwitza, Dachaua ili drugih nekadašnjih koncentracijskih logora, Spomen-područje Jasenovac nema autentične građevine jer su one uništene, pa se komemoracije odvijaju pod velikim spomenikom Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića, završenim 1966.

Spomen područje Jasenovac osnovano je 1969. godine, kao i muzej. Spomen-područje uključivalo je Donju Gradinu, mjesto brojnih masovnih grobnica koji se nalazi na desnoj obali Save, na području BiH.

Slaba posjećenost škola Spomen području

Za vrijeme Domovinskog rata spomen mjesto zauzele su pobunjeničke srpske snage, koje su oštetile muzej i uklonile sadržaje koje su 2001. godine vratili uz pomoć Memorijalnog muzeja holokausta is SAD-a. Nova stalna izložba u muzeju otvorena je 2006. godine. Komemoracije su nastavljene 1996. godine, kada je tijekom ljeta predsjednik Franjo Tuđman posjetio spomen područje.

Godine 2002. godine komemoracija dobiva veću važnost u javnosti sudjelovanjem premijera Ivice Račana. Sljedeće godine predsjednik Stjepan Mesić uspostavio je praksu da predsjednik sudjeluje komemoraciji koja je trajala do 2015. godine, kada je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlučila položiti vijenac u dane prije službenog obilježavanja, ističe povjesničar Vjeran Pavlaković.

Komemoracija započinje okupljanjem u muzeju, a potom kolona prolazi pokraj zemljanih gomila i ribnjaka koji simboliziraju grobnice i položaje logorskih zgrada prema kripti pod spomenikom Kameni cvijet.

Političari ili njihovi izaslanici održavaju govore u sjeni spomenika, nakon čega slijedi pjevanje zbora, čitanje svjedočenja zarobljenika i kratke komemoracije vjerskih zajednica.

Povjesničari i predstavnici manjina česti ukazuju i na slabu posjećenost Spomen područja Jasenovac. Prema službenim podacima u 2018. godini posjetilo ga je ukupno 16.066 osoba, od kojih 58 posto iz inozemstva. Također, posjetile su ga 124 organizirane grupe, od kojih je tek petina bila iz Hrvatske, među kojima su bile 34 školske grupe, od kojih 15 iz Hrvatske i 19 iz inozemstva.

Prigodna svečanost u Spomen području Jasenovac pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora održat će se u nedjelju, 14. travnja.