AMERIČKI VELEPOSLANIK

Kohorst: Hrvatska ide dobrim smjerom, ali valja unaprijediti pravosuđe

Autor

mjš/h

Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj W. Robert Kohorst ocijenio je u ponedjeljak da Hrvatska ide dobrim smjerom, ali da mora unaprijediti pravosuđe i porezni sustav te smanjiti preveliku birokraciju.

27.05.2019. u 14:36
Ispiši članak

Kohorst je održao predavanje na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) gdje je gostovao u sklopu International Consulting Projecta, zajedničkog programa ZŠEM-a i Robins School of Business sa Sveučilišta u Richmondu. 

Veleposlanik se obratio grupi od dvadesetak američkih MBA studenata koji će pod vodstvom profesora Thomasa Cossea provesti tjedan dana u Hrvatskoj i posjetiti nekoliko kompanija - Adecco, A1, Kul In, Sightrun, Freewa i Rimac Automobile, kao i grad Sisak te nacionalni park Plitvička jezera.

Kohorst ocjenjuje da postoji dosta sličnosti između Hrvatske i SAD-a, a iako je kapitalistički sustav u SAD-u razvijeniji, Kohorst ocjenjuje da Hrvatska ide dobrim smjerom.

Kao hrvatske probleme ističe preveliku birokraciju, nedovoljno transparentan i prespor pravosudni sustav, a kaže i da je porezni sustav ponekad arbitraran.

Rizici povezani s tim raznim barijerama su veći i značajniji no u SAD-u, ocjenjuje Kohorst. Kaže i da je Vlada detektirala probleme i krenula s ukidanjem raznih dozvola, no i da primjena mora biti brža.

Napominje da u Hrvatskoj posluje oko 100 velikih američkih tvrtki, što znači da se ovdje može poslovati, no potrebno je nešto više hrabrosti no u SAD-u, smatra.

Nedostaje porez na imovinu

Kada je riječ o poreznom sustavu, Kohorst ga ne smatra "baš dobrim", pri čemu ističe nepostojanje poreza na imovinu, što smatra pogrešnim, s obzirom da postoji dosta nekretnina za koje se ne zna u čijem su vlasništvu, pa one propadaju.

U tom kontekstu navodi turistički sektor, koji čini oko 20 posto BDP-a, pri čemu nesređeno stanje oko nekretnina ponekad priječi izgradnju golf terena i širenje hotelskih kapaciteta. 

Smatra da su hrvatskom turizmu potrebni hoteli višeg ranga, kao i njihov veći broj, koji bi privukao i više od 600 tisuća Amerikanaca koji su prošle godine posjetili Hrvatsku, kao i drKomadina: SDP je jači od sudbineugih turista koji će odsjedati u hotelima i posjećivati restorane.

Retorički se pita koji je smisao turizma s gostima koji odsjedaju pretežno u kampovima i privatnom smještaju te nose sa sobom hranu i pritom značanije ne troše.

Na pitanje američkih studenata o strukturi hrvatskog gospodarstva, Kohorst kaže da država u upravljanju ima još veliku ulogu, kada je primjerice riječ o energetskom sektoru ili željeznici. 

No ipak je izdvojio Fortenova Grupu, to jest bivši Agrokor, koji je bankrotirao, a u tom trenutku je zauzimao 15-20 posto hrvatskog BDP-a, što je nezamisliv udio za američke prilike.

Više američkih tvrtki zainteresirano za kupnju udjela u Fortenovi

Ispričao je studentima kako je Vlada donijela tzv. lex Agrokor, a kako je kompanija tako pred nekoliko mjeseci stala na noge. 

Ocjenjuje kako je sve to prošlo relativno uspješno, no kao problem ističe da je ruski Sberbank kao najveći kreditor postao i najveći vlasnik udjela, a Kohorst kaže da SAD nije baš oduševljen da ruska banka kontrolira najveću tvrtku u Hrvatskoj.

Ocjenjuje da se Rusi zasad ponašaju normalno, no kako treba obraćati pažnju kako bi djelovali na racionalan i poslovan način, a ne u smislu strateško-političkih interesa. 

Smiješnim smatra kada iz Sberbanka kažu da će bolje voditi tvrtku od privatnih vlasnika, s obzirom da i sama procjena kreditnog plasmana Agrokoru nije bila dobra.

Smatra da će Rusi kroz pet godina prodati svoj udjel, a navodi kako postoji i više američkih tvrtki zainteresiranih za kupnju.

Smatra i da u Hrvatskoj ne postoji konkretna usredotočenost na određenu industriju, osim što kao i drugdje svi govore da žele postati IT centri, iako napominje da je tu Hrvatska polučila određene uspjehe i postoje tvrtke, poput Rimac Automobila, koju će studenti između ostalih i posjetiti.

Od drugih hrvatskih tvrtki Kohorst je izdvojio i Adris, Atlantic Grupu, Podravku, a od američkih koje posluju ovdje IBM i Microsoft.

Izdvojio je i postojanje odlične infrastrukture u smislu autocesta, no s druge kaže ocjenjuje da je ignorirana željeznica, koja je spora, no kaže da je sljedeći korak Vlade upravo restrukturiranje i modernizacija tog sektora.

Iznenađujuće slab interes za europske teme

Najveću razliku između Hrvatske i SAD-a Kohorst vidi u optimizmu odnosno njegovu nedostatku, pri čemu ocjenjuje da su Hrvati znatno pesimističniji.

Prevladavajući stav u SAD-u jest da ako radim snažno i posvećeno, mogu uspjeti, no ako se to i ne dogodi, pokušati ću opet, pri čemu prevladava optimizam u pogledu budućnosti i prilika, pojašnjava Kohorst.

U Hrvatskoj s druge strane to nije ni približno tako, pri čemu navodi primjer nepovjerenja u političare, u smislu da nakon predsjednice Grabar-Kitarović, koja je najpopularnija po istraživanjima, drugo mjesto zauzima "nitko".  

Kao prednosti Hrvatske navodi sigurnost, i smatra da po tome prednjači u regiji, zatim navodi stabilnost vlade, obrazovanu radnu snagu, kao i članstvo u EU.

Ima puno razloga zašto kompanije mogu doći poslovati u Hrvatsku i proširiti svoje tržište, kaže Kohorst, no smatra da je potreban taj zadnji korak u smislu da ljudi i mladi trebaju istinski vjerovati da žele ostati i izgrađivati svoju zemlju.

O jučer održanim izborima za Europski parlament, Kohorst navodi da je izlaznost u Hrvatskoj bila oko 30 posto, oko pet posto više nego na prošlima, no kaže da je kod ljudi prisutna iznenađujuće slaba usredotočenost na europske teme, s obzirom da EU kontrolira ogromne količine novca, koji bi se putem europskih fondova trebali dijelom sliti i u Hrvatsku.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.