JASNA REAKCIJA
Kninski vijećnik oštro kritizirao vlast: 'Jesu li glasovi izbjeglih Srba vrjedniji od prava prognanih i opljačkanih banjalučkih Hrvata?'
Gradski vijećnik grada Knina, Tomislav Čolak prozvao je aktualnu gradsku vlast zbog posjeta Dragana Milanovića, vijećnika u Skupštini grada Banja Luke. Njegovo priopćenje u kojem je oštro kritizirao Grad zbog odnosa prema protjeranim Hrvatima iz Republike Srpske prenosimo u cijelosti.
"Prije nekoliko dana u posjetu Gradu Kninu bio je vijećnik u Skupštini grada Banja Luke Dragan Milanović.
Milanović se tijekom dvodnevne posjete najprije sastao s gradonačelnikom Knina Marijom Ćaćićem, a zatim sa županom Šibensko-kninske županije Markom Jelićem.
Gradonačelnik Ćaćić izjavio je da se veseli suradnji Knina i Banja Luke i kako se od Banja Luke kao velikog grada može puno naučiti.
Vijećnik Milanović odgovorio mu je kako se može dosta naučiti od administracije grada Knina i kako mu je gradonačelnik po tom pitanju obećao pomoć.
Ćaćić je naglašavao kako ima puno poveznica Banja Luke i Knina a Milanović kako Knin i Banja Luku veže dosta stvari.
Po srdačnim izjavama gradonačelnika Ćaćića i vijećnika Milanovića možemo ubrzo očekivati potpisivanje povelje o prijateljstvu gradova Knina i Banja Luke !?
Vijećnik Milanović pored ostalog izjavio je i kako dosta ljudi iz ovih krajeva ( Knina i Šibensko-kninske županije ) trenutno (!) živi u Banjaluci i mislim kako je to pravi razlog njegovog dolaska u Knin kao i snishodljivog podilaženja vijećniku Milanoviću od strane gradonačelnika Ćaćića i župana Jelića. Naime, to su potencijalni glasači.
Suradnju s Banjalukom trasirali su još i nekadašnja gradonačelnica Rimac i župan Pauk, iz istog razloga - dobivanja glasova izbjeglih Srba prilikom lokalnih izbora.
Istu poltronsku ili narodski rečeno slugansku praksu nastavili su i gradonačelnik Ćaćić i župan Jelić.
Ljudi iz ovih krajeva u Banja Luci izbjegli su za vrijeme VRO Oluja u kolovozu 1995. godine.
Republika Hrvatska , Šibensko-kninska županija i Grad Knin osigurali su povratak svih izbjeglih kao i povrat njihove imovine.
To nije slučaj s prognanim Hrvatima iz tzv. Republike Srpske i Banja Luke, od kojih je najveći dio protjeran 14. kolovoza 1995. g. i, što je žalosno, uz posredovanje međunarodne zajednice uz ciničan potpisani dogovor o nesmetanom odlasku civilnog stanovništva s područja tzv. Republike Srpske.
Već 3. kolovoza 1995. g. ( znači prije Oluje! ) prvi Srbi s okupiranih područja RH stižu u Banja Luku. Idućih je dana broj izbjeglih Srba iz RH prerastao smještajne kapacitete te je izbio val nasilja nad Hrvatima i Bošnjacima koji su izbacivani iz svojih domova.
Dana 5. kolovoza 1995. g. biskupu Franji Komarici je u telefonskom razgovoru predsjednik Skupštine općine Banja Luka Predrag Radić rekao da svi Hrvati do jednog moraju u najskorije vrijeme napustiti Banja Luku i cijelu ovu regiju jer je to nalog koji je došao od samog vrha.
Već u prijepodnevnim satima 14. kolovoza 1995. g. započelo je s više sabirnih mjesta u gradu Banja Luci i njegovoj okolini protjerivanje preostalog dijela pučanstva hrvatske nacionalnosti, miroljubivih ljudi koji nisu digli oružje i činili zločine nad svojim susjedima kao što su to učinili ljudi srpske nacionalnosti u Kninu i okolici! Banjalučki Hrvati koji su tih dana i tjedana silom istjerani iz vlastitih domova nisu su sa sobom smjeli ponijeti bilo što od svoga imetka već su tako bez ičega odvezeni ka sjeveru, prema granici s Republikom Hrvatskom. Sva njihova imovina je, dakako, opljačkana.
Od 14. kolovoza u sljedećih dvadeset dana iz banjalučkog kraja preko rijeke Save između Srpca i Davora protjerano je preostalih 20.000 Hrvata.
1991. g. u gradu Banja Luci živjelo je 29.000 Hrvata a danas ih živi samo 4.000 !! Možemo slobodno reći da istrijebljeni sa svojih ognjišta.
Povratak prognanih Hrvata je nemoguć, a onemogućava ga politika i političari u tzv. RS, isti ti političari koji u tzv.RS žele i postigli su etnički čist teritorij ali zato uredno dolaze u Knin gdje im Ćaćić i Jelić dijele hvalospjeve i s njima planiraju prekograničnu suradnju i možda potpisivanje povelje o prijateljstvu.
Zar nisu trebali vijećniku grada Banja Luke Draganu Milanoviću postaviti prava pitanja u vezi protjeranih i opljačkanih banjalučkih Hrvata
Zar i sam taj posjet nije trebalo uvjetovati rješavanjem navedenog?
Mogu samo zamisliti što protjerani Hrvati iz Banja Luke koji su svoj novi dom našli su na području Knina i Šibensko-kninske županije misle o ovakvom kukavičkom ponašanju svojih izabranih čelnika?
Dok je izbjeglim Srbima već godinama omogućen povratak i povrat imovine to se do danas onemogućava prognanim Hrvatima iz Banja Luke.
Župane Jeliću i gradonačelniče Ćaćiću, zar se zbog nekoliko stotina ili tisuća glasova smiju zanemarivati osnovna ljudska prava prognanih Hrvata Banja Luke na rodni kraj i domovinu?
Zar ste zbog tih glasova bojite postaviti pitanje vijećniku Skupštine grada Banja Luke zašto im grad Banja Luka onemogućava održivi povratak i povrat njihove imovine?
Jeste li svjesni koliko kratkoročno i sebično razmišljate?
Jeste li svjesni da tako pridonosite daljnjem etničkom čišćenju tzv. RS od Hrvata?
Jesu li glasovi izbjeglih Srba vrjedniji od prava prognanih i opljačkanih banjalučkih Hrvata?
Radite u interesu svojih birača pa nećete moljakati i plaćati uvezene glasove", naveo je u priopćenju vijećnik Čolak.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.