Klimatske promjene sve više osjećaju i planine: 'U takvoj situaciji mi još nismo nikad bili'

Svake godine Indeks klimatskih promjena (CCPI), čiji su suautori Germanwatch, NewClimate Institute i CAN International, procjenjuje napredak koji su postigli najveći emiteri u pogledu emisija, obnovljivih izvora energije i klimatske politike. Ovogodišnji CCPI objavljen je 20. studenog 2024. na COP29 u Bakuu.

Klimatska kriza danas je egzistencijalna prijetnja životu na Zemlji. Kako bi se smanjili razmjeri utjecaja krize, potrebno je ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5°C, kao što je odlučeno u Pariškom sporazumu. Samo odlučnim djelovanjem smanjit će se emisije stakleničkih plinova koji su najodgovorniji za klimatske promjene. Kao neovisni alat za praćenje, CCPI ima vodeću ulogu u informiranju o fazi provedbe Pariškog sporazuma. Od 2005. CCPI pruža analizu učinka zemalja u zaštiti klime. Stvara transparentnost u klimatskoj politici. Omogućuje usporedbu napora u zaštiti klime i omogućuje da se vide napredak i nazadovanje pojedinih zemalja.

Kao primjer navest ćemo da je globalno zagrijavanje na Alpama stanjilo ledeni i snježni pokrivač što rezultira čestim odronima kamenja i klizištima, pisao je BBC prije nekoliko godina. Otapanje ledenjaka također je povećalo izazove za planinare. Neke su planinarske staze i putevi napušteni ili izmijenjeni zbog povećanih rizika, a na nekim lokacijama penjačke sezone su se promijenile. Planinarenje i Hrvatska idu ruku pod ruku jer duž obale od Istre do Pelješca i Dubrovnika, uključujući i brojne otoke, imamo veličanstvene planinske vrhove, no i tu naravno kao i svijetu nismo imuni na probleme. 

FOTO: Marko Todorov / CROPIX

A da su planine i njihovo očuvanje od klimatskih promjena i zaštita jako važne dokazuje i činjenica da je i Hrvatsko planinarsko društvo donijelo Deklaraciju o zaštiti i očuvanju hrvatskih planina koje o tome posebno vodi računa. Polazeći od činjenice da su kretanje i boravak u planinama pravo svakog čovjeka, hrvatski planinari pri posjećivanju planina i provođenju svoje djelatnosti, osim o svojoj sigurnosti, odgovorno vode brigu o zaštiti prirode. Svaki planinar, kao pojedinac se obvezuje kako će to ostvarivati primjenom sljedećih osnovnih načela:

1. Poštovanje pravila ponašanja u planinama koja se odnose na očuvanje i zaštitu biološke raznolikosti i georaznolikosti. 2. Poštovanje zabrane kretanja u područjima pod posebnom zaštitom u skladu s odlukama i uputama nadležnih ustanova. 3. Korištenje ugaženih, uređenih i označenih planinarskih staza i putova. Izbjegavanje korištenja turistički neuređenih speleoloških objekata na vlastitu odgovornosti i bez prisustva educirane osobe.

4. Suzdržavanje od branja bilja, uznemiravanja životinja i strogo poštivanje propisa vezanih uz rijetke i zakonom zaštićene vrste. 5. Odnošenje svojeg otpada iz prirode i planinarskih objekata i odlaganje na za to predviđenim mjestima. 6. Minimalno oštećivanja stijene pri postavljanju osiguranja kod penjanja. 7. Izbjegavanje svih vrsta radnji koje mogu doprinijeti nastanku i širenju požara. 8. Educiranje i upozoravanje drugih planinara i posjetitelja u planinama na primjenu načela zaštite okoliša i prirode. 9. Izbjegavanje vožnje po planinama, odnosno, ako je moguće, korištenje javnog prijevoza ili minimalnog broja vozila u dogovoru s ostalim članovima skupine. 10. Izbjegavanje stvaranja buke, svjetlosnog onečišćenja i drugih štetnih utjecaja u okolišu, piše u Deklaraciji o zaštiti i očuvanju hrvatskih planina.

Provedbu svojih načela, Hrvatski planinarski savez i cjelokupno članstvo ostvaruju unutar okvira koji određuju nacionalni zakonodavni i strateški dokumenti, međunarodni strateški dokumenti i smjernice međunarodnih planinarskih asocijacija. Zaštita okoliša je temeljna horizontalna javna politika Europske unije koja između ostalog proizlazi iz međunarodnih sporazuma. Republika Hrvatska preuzima i ugrađuje tu javnu politiku u svoje zakonodavstvo i strateške dokumente. Osim bogatog iskustva planinarskih udruga, svoje ideje i aktivnosti hrvatski planinari crpe iz sljedećih izvora:

1. Kathmandu deklaracija i Tirolska deklaracija – UIAA (Međunarodna penjačka i planinarska federacija)

2. Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine

3. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine

4. Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske

5. Strategija EU za bioraznolikost do 2030. godine

6. Osmi program djelovanja za okoliš Europske unije do 2030. godine

7. UN Agenda za održivi razvoj do 2030. godine – Cilj održivog razvoja 15.

Mi smo o očuvanju planina i planinskog okoliša te koliko su ljudi u Hrvatskoj osvješteni i kako klimatske promjene utječu na planine  porazgovarali s Davorom Škrlecom pročelnikom komisije za zaštitu planinske prirode pri Hrvatskom planinarskom savezu.

FOTO: Pixabay

Koliko su građani Hrvatske osviješteni po pitanju zaštite planina i planinskog okoliša i na što ih se treba najviše upozoravati i educirati, i jeste li zadovoljni koliko vode računa o zaštiti planina?

"Upravo je ovo područje primjer cjeloživotnog učenja i s građanima treba kontinuirano komunicirati o potrebi zaštite planinske prirode. Hrvatski planinarski savez na razne načine promovira koncept ‘Ne ostavljajte tragove’. U svim planinarskim domovima u Hrvatskoj na vidljivom mjestu su plakati koji promoviraju koncept, trudimo se to komunicirati u školama i knjižnicama. Primjećujemo pozitivne pomake u ponašanju što nas ohrabruje, ali još je puno posla pred nama".  

FOTO: Niksa Stipanicev / CROPIX

Kako i na koji način proces klimatskih promjena utječe na planine i njihovo očuvanje?

"U planinama imamo prisutan utjecaj zbog povišenja temperatura zraka i poremećaja u sezonskoj količini oborina i utjecaj zbog sve izraženijih ekstremnih vremenskih uvjeta. Prvi utjecaj je već vidljiv u pomicanju vegetacijskih pojaseva prema većim visinama, što će na  duži rok sigurno uzrokovati izumiranje vrsta koje se ne mogu brzo prilagoditi ili pobjeći. Također dolazi do poremećaja u prehrambenom lancu, pa zbog manjka hrane divlje životinje napuštaju svoja staništa u prirodi i spuštaju se u ljudska naselja. Drugi utjecaj ima izraženi efekt u pojačanoj eroziji, jer ako u nekoliko sati padne mjesečna količina oborina, gubitak tla je toliki da treba desetljeće ili više da se tlo obnovi. Ako frekvencija takvih ekstremnih vremenskih uvjeta postane učestala, vrlo brzo će se izgubiti podloga za rast biljaka, a s njima će nestati i povezani životinjski svijet”.

Kako u budućnosti vidite očuvanje planina i proces klimatskih promjena i njihov utjecaj na planine te koji je po Vama najbolji način za očuvanje prirode i samih planina? 

“Na ovo pitanje je teško odgovoriti, jer na globalnoj razini ne postoji kolektivna svijest i odgovornost da trebamo napraviti brze i drastične promjene u svom ponašanju. Još malo i proći će 10 godina od Pariškog sporazuma i UN-ovog plana za održivi razvoj do 2030. godine, i umjesto da smanjimo emisije ugljikovog dioksida, na globalnoj razini smo ih još povećali. Nikad prije nismo bili u takvoj situaciji kao civilizacija, i možemo se samo nadati da će se glavni poricatelji klimatskih promjena i zagovornici fosilnih goriva na vrijeme osvijestiti i odlučiti za promjenu ponašanja prije nego što dođemo do točke za koju znanstvenici tvrde da neće biti povratka”, istaknuo je Škrlec.

 *Tekst je nastao u okviru projekta ”Zelenim koracima do zaštite okoliša” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.