HOĆE LI I NAJVEĆI ISTARSKI GRAD 'UMRIJETI'

Kako oživjeti Pulu nakon 'smrti' Uljanika? Evo što kažu eksperti Štrok, Langer, Štern, Bertoša...

Autor

al/Boris Orešić/Globus

Nakon Drugog svjetskog rata Pula je ostala bez većine stanovnika koji su izbjegli u Italiju pa su se doselili neki novi ljudi, a početkom 90-ih godina napustila ju je vojska koja je stotinu godina grad činila jednom od najvećih pomorskih utvrda na Jadranu.

17.04.2019. u 09:02
Ispiši članak

Sada je tko zna koji put u svojoj povijesti dužoj od tri tisuće godina najveći istarski grad na velikoj prekretnici. Okosnica brodogradnje, kao desetljećima ključna gospodarska grana, Uljanik, nezaustavljivo tone u propast.

Sedmi po veličini grad u Hrvatskoj sasvim sigurno ima potencijala da i dalje bude poželjno mjesto za život. Ideja za novu, nešto drukčiju Pulu očito ne manjka.  Ovi ugledni stručnjaci iznijeli su svoja viđenja o tome kako bi se u budućnosti Pula mogla razvijati.

Goran Štrok, hotelijer i turistički inovator

Pulski zaljev može postati nova Azurna obala

Iako je propast teške industrije u prvom naletu vrlo bolna, to je zapravo sreća i za Pulu kao i za druge gradove kojima se to dogodilo - tvrdi poduzetnik Goran Štrok, koji je uvjeren da će većina radnika Uljanika ubrzo naći nove poslove.

“Prije 10-ak godina sam govorio da će Pula postati središte elitnog turizma i dalje sam uvjeren da će biti tako. Pula ima aerodrom s najduljom pistom u Hrvatskoj i na njega avioni mogu slijetati po svakakvim vremenskim uvjetima za razliku od većine ostalih zračnih luka u Hrvatskoj. Cijela Istra je izvrsna automobilska destinacija. Ni Rim nema taj luksuz da s broda možeš vidjeti arenu. Konfiguracija pulskog zaljeva je jedinstvena u svijetu i u njemu se mogu napraviti i turistički i stambeni objekti jer će mnogi ljudi iz svih krajeva Hrvatske, ali i drugih zemalja vrlo rado doći živjeti u jedan takav prostor koji uz sebe ima kristalno čisto more. I vrijednost Brijuna će biti daleko veća kad se više ne budu vidjele dizalice, a to je vrhunska luksuzna destinacija. Čitavu hrvatsku turističku ponudu treba dići na višu razinu, zbog čega ćemo imati 30 posto manje gostiju i automobila, ali nam ne treba gost koji će doći u Pulu, a nema razvijen ukus prema kulturnim i prirodnim ljepotama“, naglašava Štrok. Prema njegovim riječima, Pula je povijesno inertna jer se naviknula na vojsku. Mlade generacije to trebaju mijenjati.

“Pulski turizam mora biti organski i ekološki osviješten jer grad ispred sebe ima prekrasan arhipelag, i to može biti nova Azurna obala. Neće biti problem privući investitore pod uvjetom da zakonodavci, posebno lokalni, budu transparentniji. U zaljevu se može urediti nekoliko marina sa servisnim centrima, luksuzni trgovački centri, vrhunski restorani domaće, ali i svjetskih kuhinja... Investitorima treba reći - zaradit ćete 10, ali ne 100. Važan je održivi razvoj, obnovljivi izvori energije, da uđemo u prirodu, ali da se njoj prilagodimo. Mnogi gradovi poput Antwerpena i Hamburga, koji nemaju ni blizu te ljepote kao Pula, nekadašnje su industrijske zone pretvorili u fantastične dijelove grada. Treba dovesti najbolje svjetske arhitekte, učiti na primjerima gradova koji su doživjeli slične transformacije s više ili manje uspjeha. No najvažnije je vjerovati u svoj uspjeh“, objašnjava Štrok i dodaje kako sam turizam ne smije činiti više od 20 posto BDP-a. Međutim, turistički projekti privlače ljude pa se razvijaju i druge djelatnosti.

Bruno Langer, glazbenik i aktivist

Prostor Uljanika i bivše vojne zone Muzil treba dati građanima

''Ja patološki volim svoj grad i nadam se da Pula neće propasti'',  ističe pulski glazbenik i civilni aktivist, bivši gradski vijećnik Bruno Langer, koji smatra da je Puli potreban veliki zaokret u načinu vođenja grada koji treba prepustiti mladim i pametnim ljudima kojih ima, ali se njihov glas danas ne čuje dovoljno.

“Prije šest mjeseci rekao sam da je Uljanik terminalni bolesnik i da mu je jedini put onaj prema groblju. Danas je on mrtav, ali to ljudi u Puli teško prihvaćaju. No najveća je tragedija što smo, osim brodogradilišta, izgubili i brodograditelje, stotine ljudi koji su u potrazi za poslom napustili Uljanik, što su iskoristili stranci koji su u Puli otvorili projektantske tvrtke i zaposlili naše ljude da projektiraju za razna brodogradilišta u svijetu“, kaže Langer, koji smatra da prostor Uljanika kao i cijele bivše vojne zone Muzil treba dati građanima što, objašnjava, znači da treba maknuti ograde koje se tamo još uvijek nalaze i čine taj prostor zabranjenim gradom.

“Muzil treba biti zelena oaza gdje će se građani moći relaksirati na šetnicama i plažama. Ne smijemo sve zabetonirati i pretvoriti u hotele. Strani konzultanti koji su sudjelovali u izradi masterplanova su nam kao najvažniju stvar sugerirali da ne smijemo ponoviti grešku Španjolske koja je betonizacijom devastirala gotovo sav prostor uz svoju obalu. Moramo očuvati prirodne oaze jer to žele i turisti. Budućnost je prirodi, u mjestima gdje čovjek može sjesti na drvenu klupu i gledati u pučinu. Uz to Pula treba razvijati IT industriju i druge moderne grane u skladu s tehnologijama 21. stoljeća. Također treba poticati razvoj malog poduzetništva“, kaže Langer.

Davor Štern, poslovni konzultant

Zaljev je kao stvoren za luku za luksuzne jahte

Bivši ministar i poslovni konzultant Davor Štern podsjeća na 1994. godinu, kad je kao ministar u Vladi Nikice Valentića bio zadužen za brodogradnju. Tada je jedna njemačka konzultantska tvrtka Vladi predlagala da sva brodogradilišta stavi pod jednu kapu kako bi se koncentriralo znanje, no tada politički moćni direktori brodogradilišta to nisu prihvatili.

“Jedan je od razloga propasti brodogradnje što su većinu lukrativnih proslava u brodogradilištima odrađivali kooperanti, što je znatno povećavalo cijenu broda. Ali uz državne je subvencije sve to nekako funkcioniralo. Iz brodogradilišta su izrasle mnoge privatne kooperantske tvrtke koje imaju određeno znanje i sada im je vrijeme da se preorijentiraju na izvoz. Brodovi se kao i automobili sklapaju od dijelova koji dolaze iz cijeloga svijeta. Tako će naša brodogradnja i dalje živjeti kroz male specijalizirane tvrtke“, kaže Štern koji smatra da će se velika većina radnika Uljanika zaposliti u tim kooperantskim tvrtkama.

“Država mora imati dovoljno snage reći – dečki, to tako više ne može. Ali mora i subvencijama pomoći tim kooperantima i da se osamostale i krenu u svijet. Tako ćemo dobiti manju, čišću industriju koja će zapošljavati puno ljudi. Pula će izgubiti mastodont koji kvari vizuru grada, ali neće izgubiti brodogradnju. Rijeka ne bi trebala razvijati lučke djelatnosti jer smo izgubili utrku s Koprom i Trstom. No Rijeka je Monte Carlo srednje Europe i može bez 3. maja biti luka za luksuzne jahte s brojnim servisnim djelatnostima. Isto vrijedi i za Pulu koja ima predivan zaljev, kao stvoren za luku za luksuzne jahte”, poručuje Davor Štern.

prof. dr. Miroslav Bertoša, povjesničar Istre i Pule

Puli treba nova industrija, a ne kockarnice i bordeli

Povjesničar prof. dr. sc. Miroslav Bertoša umirovljeni je profesor koji i danas predaje na fakultetima, autor brojnih knjiga o povijesti Pule i Istre, u Pulu se, sjeća se, kao 9-godišnjak doselio davne 1947., kad je grad službeno postao dijelom Hrvatske i Jugoslavije te ga je masovno napuštalo većinsko talijansko stanovništvo. Bili su to, kaže, tranzicijski trenuci u kojima grad kreće osmišljavati svoj novi urbani identitet. Tada su, dodaje, grad hranili tvornica cementa i Uljanik koji je sve do danas bio njegovo srce i žila kucavica, garant kontinuiteta života. Sjeća se kako su na pitanje što će biti kada odrastu pulski dječaci odgovarali: ''Kada budem velki ću pojti delati na Uljanik.“

''Sada započinje vrijeme koje možemo nazvati Pulom bez Uljanika. U svakom pogledu, emocionalnom i gospodarskom, gradu treba nova infuzija, novi element života koji će ga iznutra revitalizirati. Nikako ne bi bilo dobro da se industrijska tradicija izgubi i grad pretvori u nekakav Monte Carlo s kockarnicama i bordelima i drugim zabavnim sadržajima. To nas neće spasiti od krize. Nedostaje nam industrija koja proizvodi nešto materijalno, a koja nam je duboko usađena u tradiciju. Pula treba industrijski oživjeti i stvoriti nova postrojenja. Turizam je već pomalo ostarjela struktura koja gubi nekadašnju vitalnost, a i konkurencija jadranskog i mediteranskog okružja je toliko snažna da se može dogodi da cijeli hrvatski turizam upadne u krizu. Zato moramo razvijati industrije u skladu s modernim tehnologija“, govori Bertoša.

“Povjesničar nije ni futurolog ni Nostradamus, no znam da je Pula proživljavala i velike krize u 15., 16. i 17. stoljeću i našla je izlaz.”

Dio je ovo velikog teksta koji je objavio tjednik Globus, a prenio Novac.hr

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.