Jurić upozorio na mehanizme iz pozadine: 'Stvara se strah od gubitka nacionalnog identiteta'

"Što će se zapravo dogoditi s useljenicima iz Azije kojih je sada u Hrvatskoj otprilike sto tisuća i još oko 100-150 tisuća s jugoistoka Europe? Nitko nije odgovorio što će biti nakon tri godine kada im istekne dozvola za boravak. Ako ostanu pet godina onda imaju pravo na trajni boravak. To otvara pitanje straha od gubitka nacionalnog identiteta i kulture", istaknuo je Jurić.

Ukazao je na to da  su i Austrija i Njemačka uvele bodovni sustav koji omogućava jednu vrstu selektivnog useljavanja, odnosno, kako je rekao, da će doseliti ljudi koji poslije neće postati socijalni slučajevi, neće se getoizirati i slično. "Naš je prijedlog uvesti bodovni sustav gdje bi, primjerice, ako ste učili hrvatski jezik dobili 10 bodova, isto ako imate završeno srednju školu, a pet bodova ako imate samo osnovnu školu i slično. Tu tvrdnju da nema tko raditi treba preispitati.

Vidimo da brojne tvrtke stavljaju uvjete rada koji su za Hrvate neprihvatljivi. Primjerice, nudi se 700 eura za mjesto kuhara, pa naravno da niti jedan Hrvat ne može na to pristati. Time se odmah šalje signal da se želi uvesti strana radna snaga koja niti zna svoja prava, koja će šutjeti i raditi, a u isto je vrijeme tvrdnja da nema tko raditi", poručio je stručnjak.

'Pošteni rad treba pošteno platiti'

Istaknuo je da se kao društvo trebamo pozabaviti tim pitanjima radi li se zaista samo o gušenju cijene rada, je li točno da su Hrvati toliko lijeni da ne žele raditi ili zapravo imamo određene mehanizme u pozadini. "Trebamo otvoriti ove rasprave na svim razinama jer tvrdnja da nema tko raditi naprosto nije točna", zaključio je Jurić.

"Ima tko raditi, ali pošteni rad treba pošteno platiti", "Istina, Hrvati trebaju primati adekvatnu plaću za život u Hrvatskoj pa će ostati i raditi u svojoj zemlji", "Ako su lijeni kako to da rade vani", nizali su se komentari ispod objave HRT-a na društvenim mrežama.

Kako spriječiti kolaps Hrvatske: 'Znanost i struku nije se slušalo na vrijeme'

"Hrvati žele raditi. Ja sam radila u agenciji za čišćenje u Zadru za bivšeg političara, radile smo s Nepalkama, a nakon nekog vremena smo dobile otkaz. Kako je tadašnji šef izjavio - nema računice da nas drži, ima Nepalke kojima je stan i hranu osigurao, a mi neka se mislimo", glasi jedan od komentara.