GLASAČKO PRAVO DIJASPORE

Jurčević: Iseljeništvo se tretira kao neprijateljska emigracija; Banac: Ovi su izbori pokazali da dijaspora nije uvijek biračko tijelo HDZ-a

Autor

Bjonda Lučić

U svakom izbornom ciklusu iznova se propituje pravo glasanja dijaspore na izborima u Hrvatskoj. Treba li dijaspora imati pravo glasa, jesu li u tome diskriminirani i kako bi se to pravo trebalo regulirati za portal Direktno su komentirali Josip Jurčević, povjesničar s Hrvatskih studija i Ivo Banac, povjesničar i bivši predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava.

11.01.2020. u 15:27
Ispiši članak

Prije svakih izbora učestali su zahtjevi za zabranom glasanja dijaspori iako ukidanje ili ograničavanje prava glasa državljanima Hrvatske koji u njoj ne žive nije moguće bez ustavnih promjena. Da bi do njih došlo, potrebna je dvotrećinska većina u Saboru.

Prof. Josip Jurčević naglašava kako većina hrvatskih iseljenika ima hrvatsko državljanstvo, a time i sva prava koja im pripadaju.

"Prema demokratskim standardima, oni bi trebali imati sva ljudska prava koja svakako podrazumijevaju biračko pravo. Po tom kriteriju oni su teško diskriminirani u Hrvatskoj i u zakonskome smislu, dakle kada govorimo o smanjivanja broja njihovih zastupnika, ali i u tehničkome dijelu jer im se onemogućuje da oni to svoje biračko pravo konzumiraju".

Odnos prema iseljeništvu sve gori

"Mislim da ne treba detaljno objašnjavati s koliko teškoća oni svoje pravo mogu realizirati, moglo bi se zapravo reći kako oni nemaju biračko pravo u Hrvatskoj. Odnos prema iseljeničkom biračkom tijelu je sve gori i tragičniji zato što je u ranijim godinama, točnije u razdoblju nakon devedesete, bilo više biračkih mjesta diljem svijeta, a sada je to svedeno na minimalan broj", tvrdi Jurčević.

O tome je li hrvatsko iseljeništvo ikad utjecalo na rezultat izbora, Jurčević je rekao kako o tome ne postoje jasni pokazatelji; njihovo biračko pravo je bilo u velikoj mjeri suspendirano u vrijeme kad su predsjednički izbori bili "gusti", točnije 2014. godine kada Josipović nije uspio osvojiti drugi mandat. 

Razlog za takav odnos prema hrvatskom iseljeništvu koje se diskriminira na sve načine, jest strah od iseljene Hrvatske koja bi sa svojim  poslovnim i poduzetničkim iskustvom,  a onda i demokratskim, mogla utjecati na prave demokratske promjene i prosperitet Hrvatske, uvjeren je Jurčević.

"To se onemogućava na jednak način, s jednakim izgovorima i po jednakom modelu kao što se događalo u komunističkoj Jugoslaviji kad je iseljeništvo tretirano kao neprijateljska emigracija", mišljenja je taj povjesničar.

Najveća prijevara

Dva suprotstavljena tabora posežu za dva argumenta. Protivnici glasanja dijaspore tvrde da na hrvatskim izborima ne trebaju glasati oni koji ne žive u Hrvatskoj ili ne plaćaju porez u Hrvatskoj.

"To je najveća prijevara jer čak i službeni podatci koji se objavljuju u medijima o količini prihoda koji dolaze iz hrvatskog iseljeništva pokazuju da bi Hrvatska bez dijaspore već bila u socijalnom kaosu i u gospodarskoj katastrofi. Dijasporu velikim brojem danas čine porezni obveznici budući da većina hrvatskih iseljenika nije prodavala nekretnine u Hrvatskoj. Prema tome, skandalozno je da se to pitanje uopće na taj način pojavljuje u medijima", ističe Jurčević.

Tu je i pitanje glasanja birača koji organizirano dolaze iz Srbije na svake izbore u Republiku Hrvatsku, kao i dvostruko pravo glasa za nacionalne manjine. Takvi glasači nikada nisu nikada bili 'na udaru'  najžešćih zagovornika ukidanja prava građana RH koji nemaju stalno prebivalište u Hrvatskoj. U fokusu su im najviše Hrvati iz Bosne i Hercegovine.

"To se događa zato što vlast u Hrvatskoj najviše radi protiv hrvatskog naroda i identiteta, a pogotovo prema tom jugokomunističkom obrascu po kojem je za njih najstrašnija hrvatska državotvornost i hrvatski identitet. To se primjećuje na temelju svih referenci i krajnje je vrijeme da mi koji živimo u Hrvatskoj uredimo te institucije", poručuje Jurčević.

Nejednaka mjerila

Prof. Ivo Banac smatra kako uopće ne treba dovoditi u pitanje činjenicu da svaki hrvatski građanin ima pravo glasa.

"Jedino stvarno pitanje je kako se oni trebaju predstavljati u Saboru, mora li postojati neki poseban institut za njihovu reprezentaciju kao što je danas slučaj kada imaju tri saborska mjesta. Ili pak oni trebaju biti vezani uz pojedini izborni distrikt, odnosno rezidencijama u Hrvatskoj. To se može definirati na razne načine; stvarna rezidencija, adresa,  plaćanje poreza ili na neki drugi simboličan način, ali to je na Saboru da odluči. Mislim da to neće biti tako skoro zato što je političko tijelo podijeljeno oko takvih pitanja", mišljenja je naš drugi sugovornik.

Ljevica u Hrvatskoj tvrdi da je dijaspora zapravo biračko tijelo HDZ-a te da se njihovo biračko pravo upravo iz tog razloga neće dovesti u pitanje, no Banac navodi kako to baš nije uvijek tako:

"Iz ovih izbora vidimo da to baš nije uvijek tako, a kakvi su stvarni odnosi i mogu li se promijeniti, to je teško pitanje. Vidjeli smo u nekim zemljama gdje imamo novonaseljenih državljana Republike Hrvatske, kako su rezultati bili dosta povoljni za Milanovića".

Na kraju se osvrnuo i na glasanje birača koji organizirano dolaze iz Srbije, ali se njihovo biračko pravo ne dovodi u pitanje.

"To se događa zbog toga što razne političke tendencije imaju svoje preference, ono što drže za nepravilno u jednom slučaju zapravo promiču u drugom. Stara priča o nejednakim mjerilima" ustvrdio je Banac.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.