JOŠ SAMO JEDAN DAN: U ponoć s petka na subotu započinje izborna šutnja, evo koliko su kazne ako se prekrši

Sudeći prema najavama, brojni će izborni sudionici baš u petak poslati završne poruke biračima koji će svoje mišljenje o svemu reći u nedjelju na biračkim mjestima, od sedam do 19 sati.

Izborna šutnja traje, dakle, cijelu subotu i nedjelju do 19 sati, u tom razdoblju zabranjeno je javno predstavljanje izbornih programa, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora itd.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je sve sudionike izbora, fizičke i pravne osobe te medije da poštuju izbornu šutnju.

Za njeno kršenje novčane se kazne kreću od tri tisuće kuna za fizičku osobu do pola milijuna kuna za pravnu, primjerice za političku stranku. Kandidati koji prekrše izbornu šutnju mogu biti kažnjeni od 10 tisuća do 30 tisuća kuna.

Povrede izborne šutnje prijavljuju se općinskim, gradskim i županijskim izbornim povjerenstvima te Izbornom povjerenstvu Grada Zagreba.

Za lokalnu izvršnu i predstavničku vlast kandidiralo se više od 38 tisuća kandidata, a premda su kandidati brojni, manje ih je nego prije četiri godine.

Birači u nedjelju biraju općinska i gradska vijeća te županijske skupštine, općinske načelnike, gradonačelnike i župane, te njihove zamjenike iz redova nacionalnih manjina i hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina.

Zbog činjenice da se u njima kandidirao samo po jedan kandidat, oko deset posto od ukupno 555 gradova i općina, već zna imena svojih načelnika i gradonačelnika. HDZ je već izborio pobjedu u četiri grada i 44 općine.

Čelnici lokalne izvršne vlasti biraju se većinom glasova, žele li biti izabrani već u nedjelju, moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasovali.

Ne uspije li to ni jednom od kandidata, za dva će se tjedna, 30. svibnja, na Dan državnosti, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova. Izabran će biti kandidat koji dobije veći broj glasova.

Pravo biranja na lokalnim izborima imaju punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori provode.

Za razliku od predsjedničkih i izbora za Hrvatski sabor, birači mogu glasovati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj ili inozemstvu.