JNA je na današnji dan povukla jedan od najsramotnijih poteza: Ispalili su tisuće projektila

Napad je započeo nadlijetanjem aviona nakon čega je grad zasut granatama. U medicinski centar dovezena su 24 ranjena i nekoliko poginulih građana. Preko Slunjskih brda agresori su se primakli gradu, a uslijedio je napad JNA tenkovima. Zbog svog geografskog položaja još u Jugoslaviji, Karlovac je bio strateški važna točka. Naime, u doba socijalističke Jugoslavije u Karlovcu i bližoj okolici bilo je smješteno čak 39 vojnih objekata, čime je Karlovac na neki način postao militarizirana zona jer je bio pun vojske JNA. 

Pred sam početak rata JNA je u grad rasporedila dodatne snage, uključujući i niške specijalce u vojarni Petrova Gora u strogom centru grada. S obzirom na nacionalni sastav JNA i strateški položaj grada, koji je na važnom prometnom pravcu koji spaja sjeverni dio Hrvatske s gorskim i obalnim područjem, takav raspored objekata i kadroviranje osoblja imalo je ulogu kontroliranja Hrvatske. Ako bi Karlovac pao, Srbi bi izbili na granicu sa Slovenijom te potpuno odsjekli sjevernu Hrvatsku sa priobalnim dijelom zemlje.

Osobito težak trodnevni napad s pokušajem osvajanja grada bio je na 4. listopada. Toga datuma JNA i Srbi s Korduna napali su Karlovac, a na grad je ispaljeno na tisuće projektila. U stankama granatiranja u Karlovcu je trajao lov na snajperiste koji su se skrivali i djelovali iz vojnih objekata u gradu. Linija obrane protezala se oko grada, ali i zaposjednutih vojarni. U početku su hrvatski branitelji bili slabo naoružani i teško su se odupirali agresoru, ali  zauzimanjem vojarni i vojnih skladišta učvrstila se crta obrane. Granatiranje se i dalje nastavilo pa je do sarajevskog primirja 1992. godine na grad palo nekoliko desetaka tisuća projektila.

Simbol otpora

Žestoke borbe odvijale su se u prigradskom naselju Turnju, koje je gotovo palo u ruke srpskih osvajača. Hrvatski branitelji bili su potisnuti do mosta preko Korane koji je ulaz u grad. Ali snaga i odlučnost malobrojne hrvatske obrane koja je bila svjesna da će se povlačenjem dovesti u položaj da neće imati više prostora za uzmak, rezultirala je odbacivanjem neprijatelja od mosta. Velikosrpske agresorske snage su u još nekoliko navrata pokušale osvojiti Turanj, danas mjesto koje je simbol pobjede, svjedok borbe za slobodnu i samostalnu Hrvatsku.

Povjesničar riješio dilemu: Hrvatski grb i zastava očišćeni su od komunističke ideologije

Portal Povijest.hr navodi kako je taj najžešći napad na Karlovac tijekom Domovinskog rata trajao tri dana, a ubijeno je 136 branitelja i stanovnika Karlovca. Presudnu ulogu u obrani Karlovca imali su i pripadnici 3. pješačke bojne 2. gardijske brigade "Gromovi" koji su na karlovačkoj i koranskoj bojišnici zaustavili neprijateljske tenkove i učvrstili obrambenu crtu na rijeci Korani. Opasnost je prestala tek  oslobađanjem okupiranih dijelova Hrvatske i završetkom rata.